KEMIJSKI RJEČNIK

kobalt    →   cobalt

Kobalt je 1735. godine otkrio Georg Brand (Njemačka). Ime je dobio po njemačkom duhu koji čuva metale u zemlji - kobold ili od grčke riječi cobalos što znači rudnik. To je srebrno-plavi, sjajni, tvrdi metal koji zajedno sa željezom i niklom čini trijadu željeza. Površina mu je stabilna na zraku sve do 300 °C. Otapa se u kiselinama dok s lužinama praktički ne reagira. S koncentriranom nitratnom kiselinom kobalt prelazi u pasivno stanje. Feromagnetičan je sve do 1150 °C. Kobaltove para ili prašina i njegovi spojevi su toksični. U Zemljinoj kori javlja se u obliku arsenida i sulfida kao kobaltit (CoAs₂·CoS₂) i smaltit (CoS₂). Kobalt se obično dobiva kao nusproizvod pri preradi ruda bakra i nikla. Uglavnom se upotrebljava u metalurgiji za izradu legura otpornih na koroziju i legura za permanentne magnete. Kobalt-60 je umjetni izotop koji se koristi u medicini kao izvor gama zračenja.

deuterij    →   deuterium

Deuterij je izotop vodika čija se jezgra sastoji od jednog protona i jednog neutrona.

francij    →   francium

Francij je 1939. godine otkrila Marguerite Perey (Francuska). Ime mu je dala M. Perey u čast svoje domovine Francuske. Francij je radioaktivan element. Najstabilniji izotop (²²³Fr) ima vrijeme poluraspada od 22 minute. Francij nastaje kao produkt radioaktivnog raspada aktinija. U tragovima je pronađen u uranovim rudama.

geokemija    →   geochemistry

Geokemija je znanost koja proučava kemijski sastav Zemlje. Proučava obilatost pojedinih elemenata i njihovih izotopa, te njihovu distribuciju u okolišu (litosferi, atmosferi, biosferi i hidrosferi).

Grahamov zakon    →   Graham’s law

Grahamov zakon govori da je brzina difuzije plinova obrnuto proporcionalna kvadratnom korijenu njihove gustoće. Na tom principu se osniva difuzijska metoda razdvajanja izotopa. Zakon je 1829. otkrio britanski kemičar Thomas Graham (1805.-1869.).

izobari    →   isobars

Izobari su izotopi različitih elemenata s jednakim masenim brojevima (npr. ⁵⁴Cr i ⁵⁴Fe, ¹¹²Cd i ¹¹²Sn).

neutron    →   neutron

Neutroni su sastavni dijelovi atomske jezgre. Različit broj neutrona u istovrsnim atomima uzrokuje pojavu izotopije. Neutroni su čestice bez električnog naboja čija masa (m_n) iznosi 1.675×10^-27 kg.

vrijeme poluraspada    →   half-life

Za jednostavno radioaktivno raspadanje vrijeme poluraspada, t_1/2, definirano je kao vrijeme potrebno da se aktivnost nekog radioaktivnog izotopa smanji na polovicu svoje prvobitne vrijednosti.

Što je brzina raspada veća, to je vrijeme poluraspada manje. Poluživot je karakteristično svojstvo za svaki radioaktivni izotop i neovisno je o početnoj količini radioaktivnog izotopa i uvjetima.

mol    →   mole

Mol (mol) je osnovna SI jedinica za količinu (množinu) tvari.

Mol je količina tvari onog sustava koji sadrži toliko elementarnih jedinki tvari koliko ima atoma u 0.012 kg izotopa ugljika 12 (¹²C).

Elementarne jedinke uvijek moraju biti specificirane i mogu biti atomi, molekule, ioni, elektroni, neke druge čestice ili određene grupe čestica. U jednom molu (0.012 kg) izotopa ugljika 12 ima 6.022 045×10²³ atoma (Avogadrov broj).

neutronski broj    →   neutron number

Neutronski broj (N) karakteristično je svojstvo specifičnog izotopa nekog elementa, jednak je broju neutrona u jezgri.