KEMIJSKI RJEČNIK

kritična temperatura    →   critical temperature

Kritična temperatura je maksimalna temperatura pri kojoj se plin može prevesti u tekuće stanje. Iznad kritične temperature tvar je u plinovitom agregatnom stanju neovisno o vanjskom tlaku.

taljenje    →   melting

Taljenje je prelazak iz čvrste faze u tekuću najčešće uzrokovan zagrijavanjem čvrste tvari. Primjer je toga procesa prelazak leda u vodu. Taljenje nije isto što i otapanje.

mješljiva tvar    →   miscible matter

Mješljiva tvar može se s drugom tvari miješati u bilo kojem omjeru a da se pritom ne odvoje dvije faze.

polimorfni prijelaz    →   polymorphic transition

Polimorfni prijelaz je reverzibilni prijelaz čvrste kristalne faze pri određenoj temperaturi i tlaku u drugu fazu istog kemijskog sastava ali različite kristalne strukture. Na primjer, prijelaz kvarca (SiO₂) pri 1 143 K u tridimite i pri 1 743 K u kristobalit.

kriogena frakcinacija    →   cryogenic fractionation

Kriogena frakcinacija proces je odvajanja plinova na način da ih se ohladi dok ne prijeđu u tekuće stanje. Ovom se metodom koriste velike kompanije pri proizvodnji tekućih plinova kao što su tekući kisik, tekući dušik itd. Plinovi imaju različitu točku vrenja (temperatura pri kojoj prelaze iz tekućeg stanja u plinovito): kisik vrije pri -183 °C, a dušik pri -195.8 °C. Znači ako zrak ohladimo, na-183 °C odvojiti će se kisik kao tekućina a dušik će ostati u plinovitoj fazi.

diferencijalna termalna analiza    →   differential thermal analysis

Diferencijalna termalna analiza (DTA) postupak je koji se često koristi pri analizi materijala koji reagira ili se raspada na višim temperaturama. Prati se razlika u temperaturi između uzorka i inertnog referentnog materijala. Fazne promjene i kemijske reakcije što se odvijaju u uzorku s povećanjem temperature povećavaju temperaturnu razliku na temperaturama koje su karakteristične za uzorak.

disocijacija    →   dissociation

Disocijacija je proces pri kojem se kemijska vrsta (molekula, ion i sl.) rastavlja na jednostavnije dijelove kao rezultat dodane energije (toplinska disocijacija) ili zbog djelovanja otapala (elektrolitička disocijacija). Disocijacija se može odvijati u plinovitoj, tekućoj ili krutoj fazi, ili se može dešavati u otopini. Primjer disocijacije je reverzibilna reakcija HI na visokoj temperaturi

Izraz disocijacija upotrebljava se i za reakcije ionizacije kiselina i baza u vodi. Primjerice, reakcija cijanovodične kiseline

često se piše kao disocijacija kiseline na ione

destilacija    →   distillation

Destilacija je postupak koji služi za odjeljivanje ili prečišćavanje komponenti iz njihovih smjesa. Tekućina se zagrijava na temperaturu vrenja a nastale se pare kondenziraju i prikupljaju (destilat). U parnoj fazi ima više lakše hlapljive komponente nego u tekućoj fazi, u kojoj raste sadržaj komponente s višim vrelištem. Parcijalni tlak pojedine komponente ovisi o koncentraciji te komponente u smjesi i definiran je Raoultovim zakonom. Za odvajanje tekućina bliskog vrelišta provodimo frakcijsku destilaciju U tvari osjetljivih na povišenu temperaturu upotrebljava se vakuumska destilacija (sniženjem tlaka snižava se vrelište smjese).

prekursor    →   precursor

Prekursor je bilo koji kemijski reaktant koji sudjeluje, neovisno o metodi, u bilo kojoj fazi proizvodnje bojnog otrova. Ovo uključuje i bilo koju ključnu komponentu binarnog ili višedijelnog kemijskog sustava. Zimogen ili proenzim je neaktivni enzimski prekursor.

Ramanov efekt    →   Raman effect

Ramanov efekt je tip rasipanja elektromagnetskog zračenja u kojem svjetlo mijenja frekvenciju i fazu pri prolasku kroz neko prozirno sredstvo. Nazvan je po indijskom fizičaru C. V. Ramanu (1889.-1970.). Intenzitet Ramanova rasipanja tisuću je puta manji od Rayleighova rasipanja u tekućinama.