KEMIJSKI RJEČNIK

destilirana voda    →   distilled water

Destilirana voda (lat. destillare - kapati) dobiva se kondenzacijom vodene pare tako da ne sadrži otopljenih čvrstih tvari. Upotrebljava se kao otapalo u farmaciji i kemiji. Destilirana voda u ravnoteži je s ugljikovim dioksidom iz zraka i ima vodljivost oko 0.8×10^-6 S cm^-1. Ponovljenom destilacijom u vakuukmu može se postići vodljivost od 0.043×10^-6 S cm^-1 pri 18 °C. Ova granična vodljivost uzrokovana je ionizacijom vode

ekološki otisak    →   ecological footprint

Ekološki otisak (Ecological Footprint) nam daje odnos između ljudskih zahtjeva i regenerativne sposobnosti biosfere, odnosno kazuje nam kolika površina Zemlje, u globalnim hektarima, je potrebna za smještaj naše infrastrukture (kuća, tvornica, cesta, ...), korištenje obnovljivih izvora (usjevi, riba, drvo, ...) i recikliranje otpada (trenutno je jedino CO₂ uključen). Ekološki otisak odnosi se samo na obnovljive izvore. Upotreba neobnovljih izvora, kao što im samo ime kaže, nije održiva.

Ekološki otisak i biokapacitet izražavaju se u globalnim hektarima (gha). U Sjedinjenim državama ekološki otisak se često izražava i u globalnim ralima (ga). Jedan US ral jednak je 0.405 hektara.

Ekološki otisak čovječanstva 2007. iznosio je 2.7 gha po stanovniku što je 51 % više od ukupnog Zemljinog biokapaciteta (koji iznosi 11.9 milijardi gha ili 1.8 gha po osobi). Drugim riječima, čovječanstvu je već sada potreban drugi planet kao bi zadovoljio potražnju za namirnicama, energijom i drugim prirodnim sirovinama. Razvijene zemlje obično imaju puno veće zahtjeve prema Zemljinom ekosustavu od siromašnih, manje razvijenijih zemalja

Einsteinova jednadžba    →   Einstein equation

Einsteinova jednadžba (E = mc²) kaže da svakom tijelu treba pripisati energiju koja je jednaka umnošku mase i kvadrata brzine svjetlosti. Na temelju te relacije može se zaključiti da su u jezgrama atoma sadržane goleme količine energije jer je gotovo sva masa atoma koncentrirana u njegovoj jezgri. Modernim rezultatima o raznim nuklearnim reakcijama, o cijepanju atoma, o dobivanju jednog dijela te energije u korisne svrhe (atomski reaktori) i u razorne (atomska bomba) ova je relacija svestrano potvrđena i predstavlja jednu od osnovnih zakonitosti u prirodi.

molarna entalpija taljenja    →   molar enthalpy of melting

Molarna entalpija taljenja (Δ_s ^lH) promjena je entalpije pri taljenju podijeljena množinom čvrste tvari, a jednaka je dovedenoj energiji kad se taljenje odvija pri stalnom tlaku.

otvoreni sustav    →   open system

Otvoreni sustav je sustav koji može tvari i energiju izmjenjivati s okolinom.

Paulingova skala    →   Pauling scale

Paulingova skala je numerička skala elektronegativnosti temeljena na računanju energije veze kovalentno vezanih elemenata. Elektronegativnost je sila kojom atom privlači zajednički elektronski par. Fluorid je najelektronegativniji element i ima vrijednost 4 na Paulingovoj skali.

savršeni kristal    →   perfect crystal

Savršeni kristal onaj je kristal koji ne sadrži nikakve defekte i nečistoće i sastavljen je od potpuno identičnih međusobno ponavljajućih podjedinica. Savršeni kristal ima samo jedan mogući raspored tako da svaka podjedinica ima jednak udio u ukupnoj energiji kristala.

foton    →   photon

Foton je kvant energije elektromagnetnog zračenja. Energija fotona (E) jednaka je umnošku Planckove konstante (h) i frekvencije elektromagnetnog zračenja (ν)

Einstein, Albert    →   Einstein, Albert

Albert Einstein(1879.-1955.) američki je fizičar njemačkog porijekla. Mladost je proveo u Minhenu, Italiji i Švicarskoj, gdje 1900. završava studij na Tehničkoj visokoj školi u Cirihu. Od 1902. do 1909. radi u Bernu u patentnom uredu. U tom razdoblju otkrio je niz osnovnih zakona prirode (brzinu svjetlosti kao maksimalnu brzinu, dilataciju vremena i novu interpretaciju dilatacije dužina, ekvivalentnost mase i energije, korpuskularnu prirodu svjetlosti i princip ekvivalencije, osnovu opće teorije relativnosti). Einsteinovo je glavno djelo teorija relativnosti koja je ne samo od osnovne važnosti kao temeljni okvir za daljnji razvoj teorijske fizike već duboko zahvaća i u filozofske koncepcije, napose o prostoru i vremenu, a povrh toga u probleme kozmologije i kozmogonije (Relativnost). Osim teorije relativnosti Einstein je fizici dao i druge važne priloge. Tako je 1905. uveo hipotezu o kvantnima svjetlosti ili fotonima, tj. pretpostavku da se svjetlost može shvatiti i korpuskularno, kao roj čestica, kada treba da se objasne neke pojave, napose fotoefekt (Hallwachs, 1888.). Godine 1917. izveo je prve kvantne zakone za materiju. Za radove na polju kvantne teorije dodijeljena je Einsteinu 1921. Nobelova nagrada za fiziku.

elastični sudar    →   elastic collision

Elastični sudar je sudar u kojem ukupna kinetička energija tijela koja se sudaraju ostaje nakon sudara jednaka njihovoj ukupnoj kinetičkoj energiji prije sudara. Elastični sudari zbivaju se samo onda ako nema konverzije kinetičke energije u neku drugu vrstu energije.