Promatranjem i eksperimentima nađeno je da se toplinska energija može prenijeti s jednog mjesta na drugo na tri različita načina: kondukcijom, konvekcijom i radijacijom.
Za smjesu tvari, kemijski je potencijal komponente B (μB) definiran kao parcijalna derivacija Gibbsove energije (G) s obzirom na količinu (broj molova) komponente B, kada se temperatura, tlak i količina ostalih komponenti drži konstantnim.
Kemijski potencijal komponenti u ravnoteži jednak je.
Klorofil je zeleni pigment prisutan u većini biljaka i cijanobakterija i ključni je element u pretvaranju svjetlosne energije u kemijsku kod fotosinteze. Molekule klorofila apsorbiraju svjetlost i to najjače u crvenom i plavom dijelu spektra, dok se zelena svjetlost reflektira dajući bilju karakterističnu boju.
Teorija sudara je teorija koja objašnjava kako se događaju kemijske reakcije i zašto se mijenja brzina reakcije. Da bi se reakcija dogodila moraju se molekule reaktanta sudariti. Samo dio sudara, uspješni sudari, uzrokuje kemijske promjene. Uspješni sudari imaju dovoljno energije (aktivacija energija) u trenutku sudara da prekinu postojeće veze i stvore nove veze, stvarajući reakcijske produkte. Povećavanje koncentracije reaktanata i povišenje temperature povećava broj sudara, odnosno dovodi do povećanja brzine reakcije.
Gustoća (ρ) neke tvari definira se kao omjer mase i volumena na određenoj temperaturi. Jedinica je gustoće kg m-3 ali se više upotrebljava decimalna SI jedinica kg dm-3. Uz gustoću mora biti navedena i temperatura na kojoj je mjerena, jer se s promjenom temperature obično mijenja volumen, pa samim tim i gustoća tvari.
Mnogo općenitija upotreba izraza gustoća je za količinu (mase, naboja, energije itd) podijeljenu s dužinom, površinom ili volumenom.
Ako sistem ide iz jednog stanja u drugo i ne može se vratiti u početno stanje, takav se proces zove ireverzibilni ili nepovratni proces. Primjeri ireverzibilnih procesa jesu miješanje dvaju plinova ili tekućina, rasipanje energije trenjem i sl.
Konstanta disocijacije je konstanta čija brojčana vrijednost daje odnos ravnotežnih koncentracija nedisociranog i disociranog oblika molekule. Što je konstanta disocijacije veća, to je više molekula disociralo.
Izraz disocijacija upotrebljava se i za reakcije ionizacije kiselina i baza u vodi. Primjerice, reakcija
često se piše kao disocijacija kiseline na ione
Konstanta ravnoteže za ovakvu reakciju naziva se konstanta disocijacije kiseline (Ka).
Koncentracija vode [H2O] toliko je velika da se može smatrati konstantnom.
Slično tome, može se i ionizacija baze u vodi napisati kao
Konstanta disocijacije baze dana je s
Ka (Kb) je mjera za jakost kiseline (baze).
Metabolizam je skup svih kemijskih i fiziloških procesa pomoću kojih se tijelo gradi i održava. To je proces izgradnje molekularne strukture tijela od hrane (anabolizam) i razlaganje hrane da bi se dobila energija (katabolizam).
Molarna entalpija isparavanja (Δl gH) promjena je entalpije pri isparavanju podijeljena množinom tekućine, a jednaka je dovedenoj toplinskoj energiji kad se isparavanje odvija pri stalnom tlaku, Δl gH=Q.
Generalić, Eni. "Energija ionizacije." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav