Magnetsko polje B vodiča kojim teče struja može se odrediti uz pomoć Biot-Savartovog zakona. Doprinos magnetskom polju na udaljenosti r od strujnog elementa IdL dan je izrazom:
u kojem je μ0 permeabilnost. Uloga permeabilnosti u magnetostatici vrlo je slična ulozi permitivnosti u elektrostatici. Da bi se odredilo ukupno magnetsko polje B (doprinos cijelog vodiča), potrebno je integrirati doprinose svih strujnih elemenata duž vodiča. Za magnetsko polje dugog ravnog vodiča kojim teče struja I, Biot-Savartov zakon daje sljedeći izraz:
SI jedinica za magnetsko polje je tesla (T).
Permeabilnost μ0 ima vrijednost 4π×10-7 T m A-1.
Galvaniziranje uranjanjem deponiranje je metalne presvlake na metal uranjanjem u otopinu bez pomoći vanjskog izvora struje. Naziva se još i galvaniziranje umakanjem.
Butler-Volmerova jednadžba jest temeljna jednadžba elektrokemijske kinetike koja daje ovisnost gustoće struje o potencijalu elektrode. Razlika potencijala elektrode kod kojeg teče struja i ravnotežnog potencijala elektrode (E – E°) naziva se aktivacijski prenapon, η. Prenapon će biti veći od nule u slučaju anodnih reakcija, a manji od nule u slučaju katodnih reakcija.
gdje je io gustoća struje izmjene, η je prenapon (η = E - Eo), n je broj elektrona, αC je prijenosni broj kationa a αA prijenosni broj aniona
Katoda je negativna elektroda u elektrolitičkoj ćeliji na kojoj se odvija reakcija redukcije (primanje elektrona) kad kroz ćeliju teče struja.
U primarnim ili sekundarnim člancima (baterijama ili akumulatorima) katoda je elektroda koja spontano postaje negativna tijekom pražnjenja i koja zbog toga otpušta elektrone.
U vakuumskim elektroničkim uređajima katoda emitira elektrone.
Katodna zaštita je način zaštite metalnih konstrukcija od korozije. Metal koji se zaštićuje spoji se s nekim elektronegativnijim metalom (u slučaju željeza cinkom ili magnezijem). Pri tome će se elektronegativniji metal otapati, a kad se istroši zamijeni se novim. Postoje dvije varijacije katodne zaštite od korozije. Prva metoda se zove zaštita narinutom strujom, a druga zaštita žrtvovanom anodom.
Konvekcija je proces u kojem se toplina prenosi s jednog dijela fluida u drugi samim kretanjem fluida. Konvekcija može biti prirodna i prisilna.
Kod prirodne konvekcija kretanje je posljedica gravitacije. Toplina se prenosi kroz medij podizanjem zagrijanog fluida manje gustoće i tonjenjem hladnijeg i gušćeg fluida.
Prisilna konvekcija je kad se topli fluid prenosi iz jednog dijela u drugi mehaničkim sredstvima (pumpama, ventilatorima, miješalicama).
Impedancija je mjera nemogućnosti materijala da provodi električnu struju. To je veličina analogna otporu kada se primijeni na istosmjernu struju. Ona se mijenja s frekvencijom električnog polja i posljedica je strukture, odnosno prirode materijala.
Nepovrativi galvanski članci su kemijski izvori istosmjerne struje u kojima su reakcije na elektrodama nepovrative.
Lewisova značajka (Le) bezdimenzijska je veličina koja se upotrebljava u mehanici fluida. Definirana je s
gdje je a toplinski difuzitet a D koeficijent difuzije tvari.
Generalić, Eni. "Diffusion current." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav