KEMIJSKI RJEČNIK

vapnenac    →   limestone

Vapnenac je sedimentna stijena koja se sastoji od sitnih kristalića kalcita (CaCO₃). Više od 10 % svih taložnih stijena su vapnenci. Vapnenac može biti organskog i anorganskog porijekla. Može nastati taloženjem ostataka vapnenastih ljuštura i kostura morskih organizama ili precipitacijom iz voda bogatih kalcijevim hidrogenkarbonatom.

Kalcijev karbonat je netopljiv u čistoj vodi, ali se otapa u vodi koja sadrži CO₂

Otapanjem vapnenca nastaju špilje i ponori a taloženjem sedrene barijere i špiljski ukrasi (stalagmiti i stalaktiti). Cijeli proces otapanja i ponovnog taloženja je jako spor i može trajati stotine godina.

tekuće agregatno stanje    →   liquid aggregate state

Tekućine imaju stalan volumen, ali nemaju stalan oblik. One poprimaju oblik posuda u kojima se nalaze. To je zbog toga što su molekule tekućine još uvijek dovoljno blizu jedna drugoj pa su sile privlačenja još uvijek velike.

radijacija    →   radiation

Radijacija je proces prijenosa topline u obliku elektromagnetskih valova. Može se odvijati u tvari, ali i u vakuumu. Uvijek kada se elektromagnetno zračenje emitira ili apsorbira, dolazi do prijenosa topline. Ovo je upotrijebljeno kod infracrvenih grijača, u mikrovalnim pećnicama, kod laserskog rezanja metala i sl.

radijacijsko oštećenje    →   radiation damage

Radijacijsko oštećenje je opći pojam koji se koristi za opis promjene svojstva nekog materijala nakon izlaganja ionizirajućem zračenju (prodirućem zračenju), kao što su to X-zrake, γ-zrake, neutroni ili fragmenti fisije u nuklernim gorivima.

radikal    →   radical

Radikal je međuspoj reakcije u kojoj veza puca i dva dijela molekula koja tako nastanu nose po jedan elektron (uzet iz veze). Radikali brzo nestaju jer su vrlo reaktivni i vrlo se lako spajaju s drugim molekulama ili se raspadnu na neki drugi radikal i stabilnu molekulu.

litij    →   lithium

Litij je 1817. godine otkrio Johan August Arfvedson (Švedska). Ime su mu dali Arfvedson i Berzelius od grčke riječi lithos što znači stijena jer je litij otkriven u stijenama za razliku od druga dva elementa prve skupine, kalija i natrija, koji su dobiveni iz biljnog materijala. To je mekani, srebrno bijeli metal koji sporo reagira s kisikom iz zraka. Može se zapaliti na zraku, a u reakciji s vodom razvija vodik iako manje burno nego natrij. Litij je najjače redukcijsko sredstvo. Rijetko se nalazi u većim koncentracijama. Najčešće se javlja u obliku aluminosilikata kao što je spodumen (LiAlSi₂O₆). Litij je najlakši metal. Upotrebljava se za legiranje aluminija i za izradu specijalnih stakala i keramike. Zbog svog velikog elektrokemijskog potencijala koristi se kao anoda u baterijama.

luminiscencija    →   luminescence

Luminiscencija (latinski lumen znači svjetlo) je zajednički naziv za pojave emisije elektromagnetskog zračenja (UV, vidljivog ili IR) atoma ili molekula kao posljedica prijelaza elektrona iz pobuđenog u niže energetsko stanje, obično u osnovno stanje. Kako se pojava svijetljenja odvija bez zračenja topline naziva se i hladno svjetlucanje. Može biti izazvana kemijskim procesom (kemoluminiscencija), biološkim procesom (bioluminiscencija), djelovanjem alfa i ß-zraka (radioluminiscencija), svjetlosti (fotoluminiscencija), električne struje (elektroluminiscencija), topline (termoluminiscencija), mrvljenjem (triboluminiscencija) i sl.

S obzirom na trajanje sekundarnog zračenja luminescencija se dijeli na:

1. fluorescenciju - traje samo dok djeluje pobuda
2. fosforescenciju - sekundarno zračenje traje i nakon prestanka pobude.

lutecij    →   lutetium

Lutecij su 1907. godine otkrili neovisno jedan o drugom Georges Urbain (Francuska) i Carl Auer von Welsbach (Austrija). Ime je dobio po latinskom nazivu za Pariz - Lutetia. To je srebrno bijeli metal. Relativno je stabilan u suhom zraku. Topljiv je u kiselinama. Glavni izvor teških lantanoida je gadolinit (Y, Ce, Cr, Be, Fe silikat), euksenit (sadrži Y, Ce, Er, Nb, Ti, U) i ksenotim (YPO₄ s nešto Th i lakih lantanoida). Nalaze se i u monacitnim pijescima. Koristi se za poboljšavanje mehaničkih svojstava nehrđajučih čelika i kao katalizator kod krekiranja nafte.

lizin    →   lysine

Lizin je nabijena aminokiselina s baznim pobočnim lancem. Amino skupina u pobočnom lancu je vrlo reaktivna i često je dio aktivnog mjesta u enzimima. Lizin ima značajnu ulogu u koordinaciji negativno nabijenih liganada. To je esencijalna aminokiselina koju ljudski organizam ne može sintetizirati te se mora unijeti preko hrane.

• Kratice: Lys, K
• IUPAC ime: 2,6-diaminoheksanska kiselina
• Molekularna formula: C₆H₁₄N₂O₂
• Molekularna masa: 146.19 g/mol

radioaktivnost    →   radioactivity

Radioaktivnost je sposobnost spontanog raspadanja atoma pri čemu nastaje nova atomska vrsta i radioaktivno zračenje. Atom može emitirati tri vrste zračenja: pozitivno α-zračenje, negativno β-zračenje i električki neutralno γ-zračenje. Prilikom raspadanja jedan element nikad ne emitira istovremeno sve vrste zračenja.