KEMIJSKI RJEČNIK

galvanski članak    →   galvanic celll

Galvanski članak (naponski članak, Voltin članak) jest elektrokemijski članak u kojem se kemijska energija spontano pretvara u električnu. Galvanski članak sastoji se od dva polučlanka, a svaki polučlanak od elektrode uronjene u elektrolit. Elektrolit može biti zajednički za obje elektrode ili različit za svaku elektrodu. Dva elektrolita odvajamo polupropusnom membranom ili ih spajamo elektrolitskim mostom. Ako se elektrode povežu nekim vodičem, elektroni putuju kroz vodič od negativnog pola prema pozitivnom polu.

Danielov članak je primjer galvanskog članka. Sastoji se od bakrene i cinkove elektrode, a kao elektrolit služe otopine bakrova(II) sulfata i cinkova sulfata odijeljene polupropusnom membranom. Kada se elektrode spoje električnim vodičem kroz strujni krug će proteći električna struja. Na negativnom polu (cinkovoj elektrodi) zbiva se proces oksidacije A na pozitivnom polu (bakrenoj elektrodi) zbiva se proces redukcije.

Elektromotornu silu galvanskog članka možemo izračunati iz razlike redoks potencijala tvari koja se reducirala (bakra) i tvari koja se oksidirala (cinka).

Galvanski članak može se shematski prikazati upotrebom okomite crte. Uobičajeno je da se oksidirana vrsta piše s lijeve strane.

Ime je dobila u čast talijanskog znanstvenika i liječnika Luigia Galvania (1737.-1798.).

gama-zračenje    →   gamma radiation

Gama-zračenje je elektromagnetsko zračenje vrlo kratkih valnih duljina (0.001 nm - 0.1 nm) i vrlo velikih energija od 10^-15 J do 10^-10 J (od 10 keV to 10 MeV). Gama-zrake se javljaju kao posljedica uspostavljanja energetske ravnoteže u jezgri nakon izbacivanja α ili β-čestica.

Gama-zrake su jako prodorne i apsorbiraju se u gustim materijalima kao što su olovo i uran. Izlaganje gama-zračenju može biti smrtonosno.

polumetal    →   metalloid

Polumetali (polukovine, metaloidi) čine prijelaz između metala i nemetala. To su elementi: bor (B), silicij (Si), germanij (Ge), arsen (As), antimon (Sb), telurij (Te) i polonij (Po). Iako se uglavnom ponašaju kao nemetali, polumetali mogu u određenoj mjeri voditi električnu struju. Oni su od neprocjenjive vrijednosti u proizvodnji poluvodiča za elektronsku industriju.

plin    →   gas

Plinovito agregatno stanje materije karakterizirano je činjenicom da plinovi ne posjeduju ni stalan oblik ni stalan volumen, već uvijek poprimaju oblik i volumen posude u kojoj se nalaze. Plinovi uvijek zauzimaju cijeli volumen posude neovisno o količini plina koji se u njoj nalazi.

ukapljivanje plinova    →   gas liquefying

Da bi došlo do prijelaza plina u tekuće stanje, potrebno je ili sniziti temperaturu ili smanjiti volumen ili povećati tlak. Iznad kritične temperature nije moguće ukapljiti plin. Za ukapljivanje zraka Lindeovim postupkom koristi se prigušni ili Joule-Thomsonov efekt. Postupak se sastoji u tome da se stlačeni zrak u kompresoru ohladi rashladnom vodom. Tako ohlađeni zrak ekspandira na niži tlak u prigušnom ventilu pri čemu se ohladi, vraća se u kompresor i usput hladi zrak koji će se ekspandirati. Ponavljanjem tog postupka zrak se toliko ohladi da prijeđe u tekuće stanje.

boca ispiralica    →   gas washing bottle

Boca ispiralica (boca za pranje plinova ili Drechselova boca) omogućava jeftin ali učinkovit način za pranje i sušenje plinova. Plin u bocu ulazi kroz središnju vertikalnu dovodnu cijev čiji se vrh nalazi ispod površine medija za pranje (sušenje). Dovodna cijev na svom kraju može imati pločicu od sinteriranog stakla koja smanjuje veličinu mjehurića, čime se povećava kontaktna površina između plina i tekućine. Mjehurići plina prolaze kroz medij i izlaze kroz bočnu cijev koja se nalazi na vrhu boce. Ime je dobila po njemačkom kemičaru Edmundu Drechselu (1843.-1897.).

Gaussov zakon za elektrostatiku    →   Gauss’ law for electrostatics

Gaussov zakon opisuje vezu između mirnog naboja i električnog polja pa je, zapravo, ekvivalentan Coulombovom zakonu, koji se može izvesti iz Gaussova. Gaussov zakon kaže da je tok električnog polja, Φ, kroz neku zamišljenu zatvorenu plohu površine S - Gaussovu plohu - jednak ukupnom naboju q, koji je unutar te zatvorene plohe:

Pritom je tok Φ kroz Gaussovu plohu površine S dan izrazom:

u kojem je ε₀ permitivnost vakuuma, a dS je element površine.

Geigerov brojač    →   Geiger counter

Geigerov brojač (Geiger Millerov brojač) uređaj je za određivanje i mjerenje ionizirajuće radijacije. Sastoji se od cijevi s plinom pri niskom tlaku (obično argon ili neon s metanom) u kojoj se nalaze cilindrična katoda kroz čiji centar prolazi anoda u obliku tanke žice. Između elektroda narinuta je razlika potencijala od oko 1 000 V. Kroz prikladan otvor (prozor) u cijev ulazi ionizirana čestica ili foton izazivajući nastanak iona a jaka potencijalna razlika će ga usmjeriti na odgovarajuću elektrodu što će izazvati lančanu ionizaciju. Konačni strujni puls može se brojati odgovarajućim elektronskim krugom ili jednostavno preusmjeriti na zvučnik instrumenta. Uređaj je izmislio 1908. njemački fizičar Hans Geiger (1882.-1945.), a 1928. zajedno s W. Mullerom ga je unaprijedio.

germanij    →   germanium

Germanij je 1886. godine otkrio Clemens Winkler (Njemačka). Ime je dobio po latinskom nazivu za Njemačku - Germania. Mendeljejev ga je predvidio 1871. i dao mu ime ekasilicij. To je srebrno bijeli, krti polumetal. Ne reagira s razrijeđenim lužinama i većinom kiselina, osim koncentrirane nitratne i sulfatne kiseline. Stabilan je u zraku i vodi. Burno reagira s oksidansima. Germanij se u prirodi nalazi u malim koncentracijama u obliku argirodita (4Ag₂S·GeS₂) i germanita (7CuS·FeS·GeS₂). Upotrebljava se u elektronici za proizvodnju poluvodiča, i u proizvodnji staklenih leća.

Gibbsov zakon faza    →   Gibbs phase rule

Gibbsov zakon faza određuje broj faza termodinamičkog sustava u ravnoteži. Dan je izrazom

gdje je C broj komponenti smjese, P je broj faza a F broj stupnjeva slobode, tj. broj neovisnih varijabli koje se mogu promijeniti a da se ne promijeni broj faza.