KEMIJSKI RJEČNIK

boca za odsisavanje    →   filter flask

Boca za odsisavanje je tikvica koja se koristi za vakuum filtriranje. Načinjena je od debelog stakla koje može izdržati razliku tlakova i sa strane ima priključak za spajanje na izvor vakuuma.

filtar papir    →   filter paper

Kvantitativni papir za filtriranje od čiste je celuloze obrađene kloridnom i fluoridnom kiselinom. Takav papir izgara praktički bez ostatka (manje od 0.0001 g pepela). Vrsta papira označena je brojevima: kvalitativni nosi oznake 595 ili 597 a kvantitativni 589 ili 590. Ovisno o karakteru taloga upotrebljavaju se različite vrste kvantitativnog papira za filtriranje:

• crna vrpca (589¹) - 100 mL tekućine proteče za 20 s do 30 s. Upotrebljava se za filtriranje želatinoznih taloga
• bijela vrpca (589²) - 100 mL tekućine proteče za 40 s do 60 s. Upotrebljava se za filtriranje krupnozrnastih kristaliničkih taloga
• plava vrpca (589³) - 100 mL tekućine proteče za 200 s do 400 s. Upotrebljava se za filtriranje finokristaliničkih taloga.

filtriranje    →   filtration

Filtriranje je postupak odvajanja čvrste tvari od tekućine propuštanjem suspenzije kroz filtar. Na filtru zaostaje talog a kroz filtar prolazi filtrat. Filtrirati se mogu i plinske heterogene smjese.

Fischer-Tropschov postupak    →   Fischer-Tropsch process

Fischer-Tropschov postupak jest industrijska metoda dobivanja ugljikovodika iz ugljikova monoksida i vodika. Postupak, razvijen 1933. su Nijemci primijenili za dobivanje motornih goriva u II. svjetskom ratu. Naziv je dobio po njemačkom kemičaru Franzu Fischeru (1852.-1932.) i češkom kemičaru Hansu Tropschu (1839.-1935.). Vodik i ugljikov monoksid miješaju se u omjeru 2:1 i prevode pri temperaturi od 200 °C preko nikla ili kobalta kao katalizatora. Dobivena smjesa ugljikovodika može se razdijeliti u dizelsku i benzinsku frakciju.

fisija    →   fission

Fisija je nuklearna reakcija u kojoj se atomska jezgra raspada u manju oslobađajući pritom veliku količinu energije.

granica zapaljivosti    →   flammable limit

Granica zapaljivosti je područje koncentracija kod kojeg se smjesa zraka i zapaljivog materijala može nekim izvorom paljenja (iskrenjem, električnim lukom ili zagrijavanjem) zapaliti ili eksplodirati. Ovo područje zapaljivosti se često naziva i područje eksplozivnosti i ograničeno je donjom i gornjom granicom zapaljivosti.

Donja granica zapaljivosti je najniža koncentracija zapaljivih plinova ili para koja u smjesi sa zrakom može dovesti do izgaranja i eksplozije. Gornja granica zapaljivosti je najviša koncentracija zapaljivih plinova ili para koja u smjesi sa zrakom može dovesti do izgaranja i eksplozije.

Najšire područje zapaljivosti imaju acetilen (od 2.8 % do 93 %) i vodik (od 4.6 % do 95 %). U području koncentracije između graničnih vrijednosti doći će do sagorijevanja ili do pojave eksplozije, koja je to slabija što su koncentracije plina bliže donjoj ili gornjoj granici eksplozivnosti.

srednji slobodni put    →   mean free path

Srednji slobodni put je prosječna udaljenost koju prijeđu molekule plina između dva sudara.

fluor    →   fluorine

Fluor je 1886. godine otkrio Henri Moissan (Francuska). Ime mu dolazi od latinske riječi fluere što znači teći jer se njegov mineral fluorit (CaF2) upotrebljavao za snižavanje točke topljenja. To je svjetložuti do zelenkasti plin s oštrim nadražujućim mirisom. Najreaktivniji je od svih elemenata i može oksidirati gotovo sve što dođe s njim u dodir. Fluor je jako otrovan plin. Nadražuje na dodir. U prirodi se pojavljuje samo u spojevima, od kojih su najvažniji fluorit (CaF₂), kriolit (Na₃AlF₆) i fluorapatit (Ca₅(PO₄)₃F). Dobiva se elektrolizom kalij fluorida u bezvodnom fluorovodiku. Primjenjuje se za punjenje rashladnih uređaja (freon) i polimerizaciju u politetrafluoretilen (PTFE).

pjena    →   foam

Pjene su dispergirani plinovi u tekućinama ili čvrstim tvarima. Plinski mjehurići mogu biti različitih veličina od koloidnih do makroskopskih (npr. mjehurići od sapunice). Kruh i spužvasta guma primjer su čvrstih pjena. Tekuće se pjene upotrebljavaju u sredstvima za gašenje požara, kremama za brijanje i sl. Pjene se mogu pripremiti mehaničkim ubacivanjem zraka što se često koristi u prehrambenoj industriji, primjerice pri proizvodnji sladoleda.

Fraschov postupak    →   Frasch proces

Fraschov postupak metoda je dobivanja sumpora iz podzemnih nakupina korištenjem naprave s tri koncentrične cijevi što, ulaze jedna u drugu. Pregrijana vodena para prolazi kroz vanjsku cijev kako bi rastalili sumpor. Kroz unutarnju cijev prolazi zrak i tlači rastaljeni sumpor kroz srednju na površinu. Postupak je dobio ime po amerikancu njemačkog porijekla Hermanu Fraschu (1851.-1914.).