KEMIJSKI RJEČNIK

donja granica zapaljivosti    →   lower flammable limit

Donja granica zapaljivosti je najniža koncentracija zapaljivih plinova ili para koja u smjesi sa zrakom može dovesti do izgaranja i eksplozije.

LPG    →   LPG

LPG (Liquid Petroleum Gas) tekući je naftni plin koji se sastoji od mješavine kratkih ugljikovodika s većim volumenskim udjelima propana i butana. Istražuje se upotreba tekućeg naftnog plina kao alternativnog goriva jer gori čišće od benzina.

plošno centrirana kubična rešetka    →   face-centered cubic lattice

Plošno centrirana kubična rešetka (označava se sa fcc ili F), kao i sve ostale rešetke ima po jedan čvor kristalne rešetke u svakom uglu jedinične ćelije plus po jedan dodatni čvor u sredini svake stranice jedinične ćelije. Kristalografski vektori jedinične ćelije su a = b = c a kutovi među njima α=β=γ=90°.

Najjednostavnija kristalna struktura jeste ona koja ima po jedan atom u svakom čvoru jedinične ćelije. Jediničnoj ćeliji pripadaju četiri atoma (8×1/8 + 6×1/2 = 4), a atomi popunjavaju 74 % volumena kocke. 26 metala kristalizira u kubičnom sustavu s plošno centriranom rešetkom.

plošno centrirana ortorompska rešetka    →   face-centered orthorhombic lattice

Plošno centrirana ortorompska rešetka (označava se sa F), kao i sve ostale rešetke ima po jedan čvor kristalne rešetke u svakom uglu jedinične ćelije plus po jedan dodatni čvor u sredini svake stranice jedinične ćelije. Kristalografski vektori jedinične ćelije su a≠b≠c a kutovi među njima α=β=γ=90°.

Fajansova pravila    →   Fajans’ rules

Fajansova pravila, koja je formulirao američki kemičar poljskih korijena Kazimierz Fajans (1887-1975), pomažu u procjeni udjela ionske u kovalentnoj vezi kao posljedice polarizacije iona. Kovalentni karakter je to vjerovatniji:

1. ako je naboj iona velik

2. ako je pozitivni ion mali, a negativni velik

3. ako pozitivni ion nema u vanjskoj ljusci konfiguraciju plemenitog plina

Faradayevi zakoni elektrolize    →   Faraday’s laws of electrolysis

Faradayevi zakoni elektrolize su dva zakona koja je formulirao britanski kemičar i fizičar Michael Faraday (1791.-1867.):

1. Količina tvari koja se izluči na elektrodi proporcionalna je količini naboja (Q = I·t) koja je protekla tijekom elektrolize.

gdje je z = broj elektrona koji se izmijeni u reakciji a F = Faradayeva konstanta i iznosi 96 487 C mol^-1.

2. Mase elemenata koje se izluče s istom količinom struje su direktno proporcionalnu njihovim kemijskim ekvivalentima.

Prolaskom struje od 96 487 C u prvom elektrolizeru razvit će se 1 mol Ag i 1/4 mol O₂ a u drugom 1/2 mol Cu i 1/4 mol O₂. Relevantne polureakcije su

lumen    →   lumen

Lumen (lm) je izvedena SI jedinica svjetlosnog toka. Definiran je svjetlosnim tokom što ga u ugao (prostorni kut) jednog steradijana odašilje točkasti izvor svjetlosti kojemu je svjetlosna jakost u svim smjerovima jedna kandela (1 lm = 1 cd·sr).

luks    →   lux

Luks (lx) je izvedena SI jedinica osvjetljenja. Definiran je kao osvjetljenje plohe kojoj na svaki četvorni metar površine dolazi jednoliko raspoređen svjetlosni tok jednog lumena (1 lx = 1 lm·m^-2).

ferit    →   ferrite

Feriti su keramički materijali opće formule MO·Fe₂O₃, gdje je M dvovalentni metal (Co, Mn, NI, ili Zn). Feriti su feromagnetični ili ferimagnetični ali nisu električni vodiči. Upotrebljavaju se za magnetske jezgre u visokofrekventnim krugovima, za izradu magnetskih traka, a veoma se mnogo primjenjuju u elektronici.

feromagnetizam    →   ferromagnetism

Feromagnetčne tvari, unutar određenog temperaturnog područja, zadržavaju magnetska svojstva kada se ukloni vanjsko magnetno polje. Pri običnim temperaturama jedino su željezo, nikal, kobalt i njihove legure feromagnetični. Feromagnetizam nastaje zbog toga što feromagnetične tvari sadrže mala područja (domene) u kojima su magnetski momenti pojedinačnih atoma orijentirani u istom smjeru. U nemagnetiziranom komadu feromagnetičnog materijala magnetski momenti domena orijentirani su proizvoljno. Stavljanjem u magnetsko polje rezultirajući magnetski momenti pojedinih polja orijentiraju se u jednom smjeru, što dovodi do jakog magnetskog efekta. Uklanjanjem vanjskog magnetnog polja ovi materijali i dalje zadržavaju svoj magnetizam jer magnetski momenti pojedinih područja ostaju istosmjerno orijentirani. Povećanjem temperature iznad Curieove temperature (ili Curieove točke) feromagnetični materijali postaju paramagnetični.