Prvi zakon termodinamike glasi: Energija se ne može stvoriti ni uništiti, ali može prijeći iz jednog oblika u drugi.
Do uskakanja plamena dolazi kada je dotok zraka u plamenik suviše jak pa plin gori unutar dimnjaka, na samoj mlaznici. Ovo je često popraćeno sa siktajućim ili piskutajućim zvukom, i uskim i dugačkim plamenom.
Kristalni sustav je metoda razvrstanja kristalnih tvari na osnovu njihove jedinične ćelije. Postoji sedam jedinstvenih kristalnih sustava i po redu opadanja simetrije to su: kubični (ili teseralni), heksagonski, tetragonski, trigonski (ili romboedarski), rompski (ili ortorompski), monoklinski i triklinski.
|
Kristalni sustav
|
Jedinična ćelija
|
Odnos stranica i kutova u jediničnoj ćeliji |
|
kubični |
![]() |
a=b=c α=β=γ=90° |
|
heksagonski |
![]() |
a≠c α=γ=90° β=120° |
|
tetragonski |
![]() |
a=b≠c α=β=γ=90° |
|
romboedarski |
![]() |
a=b=c α=β=γ≠90° |
|
ortorompski |
![]() |
a≠b≠c α=β=γ=90° |
|
monoklinski |
![]() |
a≠b≠c α=γ=90°≠β |
|
triklinski |
![]() |
a≠b≠c α≠β≠γ≠90° |
Fluorescencije je vrsta luminiscencije u kojoj se elektron vraća u svoje osnovno stanje gotovo trenutno (za manje od 10-8 sekunda), i u kojoj emisija svjetla prestaje kada se ukloni izvor pobude. Fluorescenciju karakterizira emisija zračenja u svim smjerovima.
Cistein je neutralna aminokiselina s polarnim pobočnim lancem. Zbog reaktivnosti tiolne skupine cistein ima brojne uloge u bjelančevinama. Osim što djeluje kao snažni nukleofil i ligand u kompleksima sa željezom i cinkom, najvažnije svojstvo cisteina je stvaranje disulfidne veze. Disulfidna veza igra važnu ulogu u stabilizaciji bjelančevina stvarajući čvrste veze među lancima, što je posebno važno za formiranje sekundarne i tercijarne strukture. Cistein se lako oksidira i pri tome nastaje kovalentno povezani dimer ove aminokiseline, cistin, u kojem su dvije molekule cisteina povezane disulfidnom vezom. Ostaci koji su povezani disulfidnim vezama jako su hidrofobni (nepolarni). Cistein nije esencijalna aminokiselina jer je ljudski organizam može sintetizirati.
Daltonova atomska teorija postavljena je 1803. godine i sadrži četiri postulata:
1. Atomi su realne najsitnije čestice elemenata koje mogu sudjelovati u kemijskoj reakciji.
2. Atomi jednog te istog elementa međusobno su slični i jednake mase, a atomi različitih elemenata imaju različita svojstva i različite su mase.
3. Atomi se ne mogu stvoriti niti mogu biti uništeni.
4. Kemijski spojevi nastaju spajanjem atoma dotičnih elemenata.
Dalton je također predložio da se atomi različitih elemenata prikazuju simbolima, što je kasnije zamijenjeno slovnim oznakama.
Daltonov zakon parcijalnih tlakova kaže da je ukupni tlak smjese plinova jednak zbroju parcijalnih tlakova svih plinova koji čine tu smjesu pod uvjetom da međusobno ne reagiraju.
Npr. ako se suhi kisik koji ima tlak od 900 hPa zasiti vodenom parom koja ima tlak od 56 hPa, onda je tlak vlažnog kisika 956 hPa.
Strana tvar je pojam koji se obično odnosi na prisutnost npoželjnog materijala u hrani ili kemikaliji.
Generalić, Eni. "OFICINAVIRTUAL.ISSSTE.GOB.MX." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav
