KEMIJSKI RJEČNIK

epimerizacija    →   epimerization

Epimerizacija je međusobna pretvorba jednog epimera u drugi. Enzim epimeraza katalizira epimerizaciju.

jednadžba stanja    →   equation of state

Jednadžba stanja funkcionalna je povezanost tlaka, volumena i termodinamičke temperature. Za idealne plinove vrijedi jednadžba:

gdje je p tlak, V molarni volumen, T temperatura a R opća plinska konstanta s vrijednošću 8.314 JK^-1mol^-1.

bakar    →   copper

Bakar je poznat od davnih vremena (~5000. godine prije Krista). Ime mu dolazi od latinske riječi za otok Cipar - Cyprium. To je svijetlo crvenkasti, sjajni metal. Relativno je mekan, ali žilav i savitljiv. Dobro vodi toplinu i električnu struju. Na zraku je stabilan, ali dužim stajanjem dobije zelenu patinu. Otapa se samo u oksidirajućim kiselinama. U prisutnosti kisika iz zraka otopit će se i u razrijeđenoj sulfatnoj kiselini i koncentriranoj kloridnoj kiselini. Bakar se u prirodi nalazi i elementaran, ali se pretežno javlja kao halkopirit (Cu₂S·Fe₂S₃), halkozin (Cu₂S), kovelin (CuS), kuprit (Cu₂O), malahit (CuCO₃·Cu(OH)₂), azurit (2CuCO₃·Cu(OH)₂) i bornit (Cu₅FeS₄). Oko pola proizvodnje bakra upotrebljava se za izradu vodiča električne struje. Zbog dobre toplinske vodljivosti od njega se izrađuju kotlovi, grijači i razni izmjenjivači topline. Važno područje primjene bakra je dobivanje legura, u prvom redu mjedi ili mesinga (Cu-Zn-legura) i bronce (Cu-Sn-legura).

korozija    →   corrosion

Korozija je štetno i nepoželjno trošenje konstrukcijskog materijala kemijskim djelovanjem okoline. Pojam korozije odnosi se i na metalne i na nemetalne konstrukcijske materijale, ali se u užem smislu često primjenjuje samo na metale. Korozija metala prema mehanizmu procesa dijeli se na kemijsku (koroziju u neelektrolitima) i elektrokemijsku (koroziju u elektrolitima).

Kemijska korozija nastaje neposrednim djelovanjem molekula nekog elementa ili spoja na metal pri čemu izravno nastaju korozijski produkti.

Elektrokemijska korozija metala zbiva se u elektrolitima pri čemu dolazi do oksidacije atoma metala u slobodni kation, koji tek sekundarnim procesima daju molekule spoja koji je produkt korozije.

kulon    →   coulomb

Kulon (C) je SI jedinica za električni naboj. Jednaka je količini električnog naboja što u jednoj sekundi prođe kroz presjek vodiča kojim teče stalna električna struja od jednog ampera (C = A s). Ime je dobila po francuskom fizičaru C. A. Coulombu (1736.-1806.).

Coulombov zakon    →   Coulomb’s law

Privlačna sila između dva suprotna električna naboja upravo je razmjerna količini elektrike pozitivnog naboja q₁ i negativnog naboja q₂, a obrnuto razmjerna kvadratu udaljenosti naboja r

gdje je ε_o permitivnost vakuuma (dielektrična konstanta vakuuma) i jednaka je

ekvivalent    →   equivalent

Ekvivalent (eq) je jedinica za opisivanje količine kemijske vrste. Nasuprot molu, količina tvari sadržane u jednom ekvivalentu može se mijenjati od reakcije do reakcije.

erozija    →   erosion

Erozija je proces kod kojeg se površine Zemlje stalno troši djelovanjem vjetra, vode, mora ili leda.

kulometar    →   coulometer

Kulometar je vrsta elektrolizne ćelije koja služi za mjerenje količine elementa oslobođenog za vrijeme elektrolize.

kovalentna veza    →   covalent bond

Kovalentna veza nastaje stvaranjem zajedničkih elektronskih parova. Svaki atom daje po jedan elektron, stvarajući zajednički elektronski par koji pripada i jednoj i drugoj jezgri povezujući oba atoma (H· + ·H = H:H ili H-H).