Evangelista Torricelli (1852.-1908.) je talijanski fizičar i matematičar. On je prvi uspio stvoriti stalni vakuum i izumio je barometar (1643.). Staklenu cijev, zatvorenu na jednom kraju, napunio je živom i pažljivo uronio otvorenim krajem u posudu sa živom. Živa u cijevi se spustila ostavljajući vakuum u cijevi iznad nje. Otkrio je da visina stupca žive varira ovisno o atmosferskom tlaku. Također je konstruirao brojne i kvalitetne leće.
Toksini su specifični i veoma učinkoviti otrovi koje proizvode živi organizmi. Obično se sastoje od aminokiselinskog lanca čija molekulska težina varira od nekoliko stotina (peptidi) do nekoliko stotina tisuća (bjelančevine). Oni, također, mogu biti i niskomolekularni organski spojevi. Toksine proizvode brojnih organizmi, primjerice bakterije, gljivice, alge ili biljke. Mnogi su od njih ekstremno otrovni; toksičnost im je i za nekoliko redova veličina veća od živčanih bojnih otrova. Botulin, toksin koji proizvodi bakterija Clostridium botulinum, najotrovnija je poznata tvar.
Prijelazni elementi smješteni su središnjem dijelu periodnog sustava, u skupinama od 3. do 11. Popunjavaju d-podljuske prethodne ljuske, te ih zbog toga nazivamo i d-elementima.
Prvom nizu prijelaznih elemenata pripadaju skupine skandija (Sc), titanija (Ti), vanadija (V), kroma (Cr), mangana (Mn), željeza (Fe), kobalta (Co), nikla (Ni) i bakara (Cu). Često se i elementi 12. skupine (skupine cinka) svrstavaju u prijelazne elemente iako su d-podljuske već popunjene kod skupine bakra.
Unutar 6. i 7. periode nalaze se, u 3. podljusci, unutrašnji prijelazni elementi, (lantanoidi) i (aktinoidi). Prijelazni elementi su metali velike gustoće, tvrdoće i visokog tališta. Spojevi su im obično obojeni, a za njih je karakteristično stvaranje kompleksnih spojeva.
Triklinska rešetka ima po jedan čvor kristalne rešetke u svakom uglu jedinične ćelije. Kristalografski vektori jedinične ćelije su a≠b≠c a kutovi među njima α≠β≠γ≠90°.
Trioli su organski spojevi koji sadrže tri hidroksilne skupine. Najjednostavniji triol jest 1,2,3-propantriol, CH2(OH)CH(OH)CH2(OH), koji je također poznat pod nazivom glicerol (grčki glykys što znači slatko) ili glicerin. Glicerol se u komercijalne svrhe proizvodi hidrolizom masti.
Glicerol je sporedni produkt u proizvodnji sapuna.
Trigliceridi su esteri glicerola i tri masne kiseline. Oni su glavni sastojak biljnih ulja i životinjskih masti. Masne kiseline vezane za glicerol mogu biti iste ili različite. Prirodne masne kiseline u biljkama i životinjama biosintetiziraju se iz acetil CoA i imaju parni broj ugljikovih atoma (obično od 16 do 20 C-atoma).
Triptofan je hidrofobna aminokiselina s aromatskim pobočnim lancem. Od ostalih aminokiselina razlikuje po indolnom prstenu u svojoj strukturi. Triptofan ima najveći pobočni lanac i obično se nalazi duboko u unutrašnjosti bjelančevine. Iako je najrjeđa aminokiselina važan je za stabilnost bjelančevina. Zbog svoje apsorpcije UV svjetla (kod 280 nm) služi kao sonda za praćenje konformacijskih promjena pri biokemijskim procesima. Za ljude, triptofan je esencijalna aminokiselina što znači da se ne može sintetizirati u organizmu već ga je potrebno unijeti hranom.
Volfram su 1783. godine otkrili braća Fausto i Juan Jose de Elhuyar (Španjolska). Ime je dobio po mineralu volframitu. Nastalo je od njemačkog prijevoda latinskog naziva volframove rude lupi spuma što znači vučja pjena. To je sjajni, vrlo tvrdi, srebrno bijeli metal. Dobiva se u obliku sivog praha. Čisti metal može se pilati, kovati i izvlačiti, ali ako je onečišćen onda je jako krt. Otporan je na djelovanje kisika iz zraka. Kiseline i lužine ga ne otapaju. Otapa se tek u rastaljenim lužinama. U Zemljinoj kori ima ga otprilike sto puta manja od kroma. Glavne rude volframa su volframit ((Fe, Mn)WO4), šelit (CaWO4), ferberit (FeWO4) i huebnerit (MnWO4). Oko 90 % proizvodnje volframa upotrebljava se u metalurgiji. Čelik legiran s volframom zadržava tvrdoću na visokim temperaturama pa se upotrebljava za izradu brzoreznih alata. Metalni prah izvlači se u fine žice od kojih se proizvode žarne niti u električnim žaruljama.
Tirozin je hidrofobna aminokiselina s aromatskim pobočnim lancem. Njegov veliki pobočni lanac obično ga smješta duboko u unutrašnjost bjelančevine. Tirozin ima specijalna svojstva zbog hidroksilne skupine na kraju svog pobočnog lanca koja može djelovati kao snažni nukleofilni centar (kad je ionizirana) u aktivnom mjestu enzima. On je često mjesto za fosforilaciju kod stanične signalizacije. Tirozin doprinosi apsorpciji UV zračenja bjelančevina (bjelančevine apsorbiraju UV zračenje između 275 i 280 nm). Ovo nije esencijalna aminokiselina jer se može sintetizirati u organizmu iz drugih metabolita.
Ultraljubičasto svjetlo (UV svjetlo ili UV zračenje) elektromagnetsko je zračenje čije su valne duljine duže od x-zraka, ali kraće od valnih duljina vidljivog svjetla. Ultraljubičasto svjetlo može razbiti neke kemijske veze i uzrokovati oštećenja stanice.
Generalić, Eni. "OFICINAVIRTUAL.ISSSTE.GOB.MX." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav
