KEMIJSKI RJEČNIK

fluorescencija    →   fluorescence

Fluorescencije je vrsta luminiscencije u kojoj se elektron vraća u svoje osnovno stanje gotovo trenutno (za manje od 10^-8 sekunda), i u kojoj emisija svjetla prestaje kada se ukloni izvor pobude. Fluorescenciju karakterizira emisija zračenja u svim smjerovima.

smrzavanje    →   freezing

Smrzavanje je promjena iz tekućeg u kruto stanje smanjenjem temperature. Za vodu točka smrzavanja jest 0 °C (ili 273.16 K).

toplina nastajanja    →   heat of formation

Toplina nastajanja ili entalpija nastajanja jest toplina koja se oslobodi ili apsorbira kada nastane jedan mol tvari iz njegovih sastavnih elemenata pri standardnim uvjetima.

toplina taljenja    →   heat of fusion

Toplina taljenja ili entalpija taljenja jest količina topline potrebna da se jedan mol čvrste tvari na temperaturi tališta prevede potpuno u tekuće agregatno stanje.

toplina sublimacije    →   heat of sublimation

Toplina sublimacije ili entalpija sublimacije jest količina topline potrebna da se jedan mol čvrste tvari prevede iz krutog u plinovito agregatno stanje bez prijelaza u tekućinu.

kondenzacija    →   condensation

1. Kondenzacija je proces u kojem plin prelazi iz plinovitog u tekuće agregatno stanje, obično je uzrokovana hlađenjem.

2. Kondenzacija u koloidnim sustavima označava proces skupljanja manjih čestica u veće čestice koloidnih dimenzija.

3. Kondenzacija je vrsta kemijske reakcije u kojoj se izdvajaju male molekule kao što su molekule vode, amonijaka, ugljikova dioksida.

Coulombov zakon    →   Coulomb’s law

Privlačna sila između dva suprotna električna naboja upravo je razmjerna količini elektrike pozitivnog naboja q₁ i negativnog naboja q₂, a obrnuto razmjerna kvadratu udaljenosti naboja r

gdje je ε_o permitivnost vakuuma (dielektrična konstanta vakuuma) i jednaka je

kriogena frakcinacija    →   cryogenic fractionation

Kriogena frakcinacija proces je odvajanja plinova na način da ih se ohladi dok ne prijeđu u tekuće stanje. Ovom se metodom koriste velike kompanije pri proizvodnji tekućih plinova kao što su tekući kisik, tekući dušik itd. Plinovi imaju različitu točku vrenja (temperatura pri kojoj prelaze iz tekućeg stanja u plinovito): kisik vrije pri -183 °C, a dušik pri -195.8 °C. Znači ako zrak ohladimo, na-183 °C odvojiti će se kisik kao tekućina a dušik će ostati u plinovitoj fazi.

Daltonova atomska teorija    →   Dalton’s atomic theory

Daltonova atomska teorija postavljena je 1803. godine i sadrži četiri postulata:

1. Atomi su realne najsitnije čestice elemenata koje mogu sudjelovati u kemijskoj reakciji.

2. Atomi jednog te istog elementa međusobno su slični i jednake mase, a atomi različitih elemenata imaju različita svojstva i različite su mase.

3. Atomi se ne mogu stvoriti niti mogu biti uništeni.

4. Kemijski spojevi nastaju spajanjem atoma dotičnih elemenata.

Dalton je također predložio da se atomi različitih elemenata prikazuju simbolima, što je kasnije zamijenjeno slovnim oznakama.

difuzija    →   diffusion

Difuzija je spontano miješanje dviju ili više tvari kroz njihovu dodirnu površinu ili propusnu membranu. Čestice (atomi, molekule, ioni itd.) putuju iz područja više u područje niže koncentracije. Difuzija se najbrže odvija u plinovima, sporije u tekućinama a najsporije u čvrstim tijelima. Difuzija je jedan od mehanizama (uz konvekciju i migraciju) odgovoran za transport mase u otopini. Teoretska osnova difuzije dana je Fickovim zakonom.