KEMIJSKI RJEČNIK

tekuće agregatno stanje    →   liquid aggregate state

Tekućine imaju stalan volumen, ali nemaju stalan oblik. One poprimaju oblik posuda u kojima se nalaze. To je zbog toga što su molekule tekućine još uvijek dovoljno blizu jedna drugoj pa su sile privlačenja još uvijek velike.

čvrsto agregatno stanje    →   solid state

Čvrsto agregatno stanje karakterizirano je stalnim oblikom i volumenom. Čestice se nalaze vrlo blizu jedna drugoj i djeluju jedna na drugu velikim privlačnim silama. Čvrsta tijela ne poprimaju oblik posude u koju su stavljena.

agregatno stanje    →   state of matter

Agregatno stanje je naziv za oblike u kojima se može pojaviti materija. Razlikuju se tri agregatna stanja: čvrsto, tekuće i plinovito. Zagrijavanjem prelazi čvrsta tvar na temperaturi tališta u tekućinu. Zagrijavamo li tekućinu i dalje, na temperaturi vrelišta ona prelazi u plinovito stanje - paru.

alotrop    →   allotrope

Alotropi su elementi koji se mogu javiti u dva ili više modifikacija u istom agregatnom stanju. Alotropi obično imaju različita fizikalna svojstva a često su im i kemijska svojstva različita.

Dijamant, grafit i fuleren su tri alotropske modifikacije elementa ugljika. Grafit je mekana, crna tvar koja vodi struju a dijamant je najtvrđa poznata tvar, proziran je i izolator. Ta dva alotropa ugljika razlikuju se jedan od drugoga po kristalnom obliku. Dijamant kristalizira u teseralnom a grafit u heksagonskom sustavu. Ugljikovi atomi u fulerenskoj molekuli raspoređeni su unutar peterokuta i šesterokuta i čine šuplju kuglu koja se sastoji od 60 i više ugljikovih atoma.

U nekim slučajevima alotropi su stabilni samo u određenom temperaturnom području koje je definirano temperaturom pretvorbe pri kojoj jedan alotrop prelazi u drugi. Primjerice, bijeli (metalni) kositar stabilan je ispod 13.2 °C a sivi (nemetalni) kositar stabilan je iznad 13.2 °C.

Izraz alotrop koristi se i za različite molekularne oblike nekog elementa. Elementarni kisik ima dvije alotropske modifikacije: obični kisik i kemijski aktivniji troatomni kisik - ozon.

alotropija    →   allotropy

Alotropija (gr. allos, drugačije, and tropos, ponašanje) je pojavljivanje elemenata u dva ili više različitih molekulskih ili kristalnih oblika koji imaju različita kemijska i fizikalna svojstva. Razlika između ovih oblika može biti u njihovoj kristalnoj strukturi (bijeli, crveni i crni fosfor), broju atoma u molekuli (dvoatomni kisik i troatomni ozon) ili u molekularnoj strukturi kapljevine (tekući helij i helij II).

U nekim slučajevima alotropi su stabilni samo u određenom temperaturnom području koje je definirano temperaturom pretvorbe pri kojoj jedan alotrop prelazi u drugi. Primjerice, bijeli (metalni) kositar stabilan je ispod 13.2 °C a sivi (nemetalni) kositar stabilan je iznad 13.2 °C. Ova vrsta alotropije naziva se enantiotropija. Alotropija kod koje nema temperature (točke) pretvorbe naziva se monotropija.

Izraz alotropija ne može se primijeniti na tvari u različitim agregatnim stanjima, npr. kada se led topi i prelazi iz čvrstog leda u tekuću vodu.

Alotropija općenito opisuje pojavu polimorfizma kod elemenata, dok se polimorfija odnosi na svaku tvar koja može imati više kristalnih struktura.

koaguliranje    →   coagulation

Koaguliranje je udruživanje koloidnih čestica u veće agregate. Uklanjanjem naboja s koloidnog iona, povećanjem temperature ili povećanjem koncentracije elektrolita koloidne čestice skupit će se u veće nakupine i istaložiti. Nastali talog (koagulat) amorfan je i jako onečišćen adsorbiranim primjesama.

ledište    →   freezing point

Ledište je temperatura pri kojoj tekućina prelazi u čvrsto agregatno stanje pri normalnom tlaku.

Vidi Talište

toplina taljenja    →   heat of fusion

Toplina taljenja ili entalpija taljenja jest količina topline potrebna da se jedan mol čvrste tvari na temperaturi tališta prevede potpuno u tekuće agregatno stanje.

toplina sublimacije    →   heat of sublimation

Toplina sublimacije ili entalpija sublimacije jest količina topline potrebna da se jedan mol čvrste tvari prevede iz krutog u plinovito agregatno stanje bez prijelaza u tekućinu.

promjena stanja    →   change of state

Promjena stanja je fizikalna promjena tvari iz jednog stanja u drugo, obično se događa zbog promjene energije čestica izazvane grijanjem ili hlađenjem.