Uvjetni ili formalni elektrodni potencijal (E°’) jednak je elektrodnom potencijalu (E) kada su ukupne koncentracije oksidiranog i reduciranog oblika u svim njihovim oblicima u otopini jednake jedinici. Uvjetni elektrodni potencijal obuhvaća utjecaje reakcija koje izravno ne sudjeluju u izmjeni elektrona, ali dovode do promjene ionske jakosti, promjene pH, hidrolize, kompleksiranja, taloženja itd.
Pri 298 K (25 °C) i pretvarajući prirodne logaritme u dekadske, možemo Nernstovu jednadžbu za elektrodni potencijal pisati kao
Promijene li se vanjski uvjeti sustava, koji se nalazi u ravnoteži, tada se ravnoteža pomiče u smjeru ponovnog uspostavljanja prvobitnih uvjeta. Princip je prvi put iznio 1888. francuski kemičar Henri Le Chatelier (1850.-1936.).
Užareni plinovi daju linijski spektar, odnosno emitiraju elektromagnetske zrake samo određenih valnih duljina. Takav emisijski linijski spektar karakterističan je za dotični kemijski element.
Tekući kristali su tvari u fizikalnom stanju koje je između kristalnog stanja i taline. To stanje se zove mezofaza, a nastaje pri točki taljenja. Najvažnije mezofaze su nematična, holesterična i smektična koje se razlikuju po molekulskim orijentacijama.
Konformacije su različiti oblici molekula koji su posljedica rotacije dijela molekule oko jednostruke veze. Konformacijski izomeri, za razliku od geometrijskih izomera, ne mogu se izolirati i odvojiti, jer oni mogu slobodno prelaziti iz jednoga izomera u drugi.
Imamo dva ekstremna slučaja:
Nezasjenjena konformacija (antiperiplanarna) je takva konformacija kod koje su atomi vezani za jedan ugljikov atom maksimalno udaljeni od onih vezanih za drugi ugljikov atomu.
Zasjenjena konformacija (sin-periplanarna) je takva konformacija u kojoj atomi vezani za jedan ugljikov atom pokrivaju (zasjenjuju) one vezane za drugi ugljikov atom.
Nezasjenjena konformaacija stabilnija je od zasjenjene.
Curiejeva temperatura ili Curiejeva točka je temperatura na kojoj materijal postaje paramagnetičan. Povećanjem temperature oscilacije atoma i iona u kristalnoj rešetki tako su velike da dolazi do proizvoljne orijentacije rezultirajućih magnetnih momenata i metal prestaje biti feromagnetičan. Za željezo to se događa na temperaturi od 760 °C a kod nikla na 356 °C. Ime je dobila u čast francuskog fizičara Pierrea Curiea (1859.-1906.).
Generalić, Eni. "/tab." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav
