Otopine su homogene smjese više komponenti. Komponenta koja se nalazi u većoj količini od ostalih naziva se otapalo, a ostale komponente su otopljene tvari. Kvantitativan sastav otopine može se izraziti koncentracijom (količinska, masena, volumenska i brojčana), udjelom (količinski, maseni i volumenski), omjerom (količinski, maseni i volumenski) i molalitetom. Molarni, maseni i volumenski udjeli brojčane su, bezdimenzijske veličine i često se izražavaju kao postotak (% = 1/100), promil, (‰ = 1/1000) ili dio na milijun, (ppm = 1/1 000 000 - parts per million). Ako nije drugačije naglašeno, udio se odnosi na maseni udio.
Spin je unutrašnji kinetički moment osnovne čestice, ili sustava čestica kao što je npr. jezgra. Također je odgovoran za magnetski moment čestice. Spinovi jezgara imaju karakteristične fiksne vrijednosti. Parovi neutrona i protona poredaju se tako da se njihovi spinovi ponište, tako da će jezgre s neparnim brojem neutrona i/ili protona imati kvantni nuklearni spinski broj različit od nule.
Stern-Gerlachov su 1921. ustanovili da se utjecajem nehomogenoga magnetskog polja na mlaz atoma srebra ovaj cijepa u dva snopa, jedan paralelan a drugi antiparalelan magnetskom polju.
Standardna devijacija (σ) je statistički pojam koji označava mjeru raspršenosti podataka u skupu. Interpretira se kao prosječno odstupanje od prosjeka i to u apsolutnom iznosu.
Pretpostavimo da smo izvršili velik broj mjerenja neke veličine, koja su vrlo slična, kao što je, na primjer, promjer zrna graška u mahuni. Ako bi se grafički prikazao broj očitanja za svaki promjer, najvjerojatnije bi se dobila zvonolika krivulja, s vrlo malo očitanja velikih i malih zrna, a s većinom očitanja u blizini srednje vrijednosti. Oko dvije trećine mjerenja naći će se u intervalu koji "razapinje" standardna devijacija, mjera rasprostranjenosti.
Toksini su specifični i veoma učinkoviti otrovi koje proizvode živi organizmi. Obično se sastoje od aminokiselinskog lanca čija molekulska težina varira od nekoliko stotina (peptidi) do nekoliko stotina tisuća (bjelančevine). Oni, također, mogu biti i niskomolekularni organski spojevi. Toksine proizvode brojnih organizmi, primjerice bakterije, gljivice, alge ili biljke. Mnogi su od njih ekstremno otrovni; toksičnost im je i za nekoliko redova veličina veća od živčanih bojnih otrova. Botulin, toksin koji proizvodi bakterija Clostridium botulinum, najotrovnija je poznata tvar.
Ununbij su u veljači 1996. godine otkrili S. Hofmann i suradnici iz GSI (Gesellschaft für Schwerionenforschung), Darmstadt (Njemačka). Novi element je dobio ime od latinske izvedenice za redni broj 112 prema IUPAC preporuci za imenovanje elemenata s atomskim brojem većim od 100. To je sintetski radioaktivni metal. Ununbij je pripravljen bombardiranjem olova-208 jezgrama zinka-70.
Unununij su u prosincu 1994. godine otkrili S. Hofmann i suradnici iz GSI (Gesellschaft für Schwerionenforschung), Darmstadt (Njemačka). Novi element je dobio ime od latinske izvedenice za redni broj 111 prema IUPAC preporuci za imenovanje elemenata s atomskim brojem većim od 100. To je sintetski radioaktivni metal. Unununij je pripravljen bombardiranjem bizmuta-208 jezgrama nikla-64.
Ako se materijalna točka (čestica, sitno tijelo) giba tako da joj se položajni vektor mijenja od nekog početnog rp do konačnog rk, onda je pomak, Δr, materijalne točke
Srednja brzina materijalne točke, v, definira se kao kvocijent pomaka, Δr, i vremenskog intervala, Δt, u kojemu je taj pomak nastao:
Trenutačna brzina, v, dobiva se kao granična vrijednost srednje brzine kad se Δt približava nuli:
Brzina je vektorska veličina. Ako nacrtamo stazu materijalne točke kao krivulju u koordinatnom sustavu, trenutačna brzina u bilo kojoj točki krivulje je uvijek u smjeru tangente na krivulju. Srednja brzina jest, pak, vektor istog smjera kao i vektor pomaka, Δr.
SI jedinica za brzinu je m s-1.
Volumenski udio (φ) jednak je omjeru volumena (VA) otopljene tvari i zbroja volumena (Vi) svih tvari u otopini.
Volumenski udio je brojčana, bezdimenzijska veličina i često se izražava kao postotak (% = 1/100), promil, (‰ = 1/1 000) ili dio na milijun, (ppm = 1/1 000 000 - parts per million).
Azbestna mrežica (žičana mrežica) koristi se za ravnomjerno širenje topline plamena u podnožju tijela koje zagrijavamo. Izrađena je od željezne žičane mrežice sa ili bez keramičke jezgre (nekad se stavljao azbest što se danas sve više izbjegava).
Zeoliti su prirodni ili sintetički hidratizirani aluminosilikati s otvorenom trodimenzionalnom kristalnom strukturom, sačinjenoj od aluminijevih, silicijevih i kisikovih atoma u čijim se porama nalaze molekule vode. Voda se može istjerati zagrijavanjem i zeolit može zatim apsorbirati druge molekule odgovarajuće veličine. Zeoliti se koriste za razdvajanje smjesa selektivnom apsorpcijom i kao prirodni ionski izmjenjivači za mekšanje vode.
Generalić, Eni. "Veličina jezgre." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav