KEMIJSKI RJEČNIK

termokemija    →   thermochemistry

Termokemija je znanost koja proučava oslobađanje i otpuštanje topline tijekom kemijske reakcije.

titrant    →   titrant

Titrant je tvar koja kvantitativno reagira s analitom prilikom titracije. Titrant je obično standardna otopina koja se pažljivo dodaje analitu sve dok reakcija ne završi. Količina prisutnog analita izračuna se iz volumena i koncentracije titranta.

valentna ljuska    →   valence shell

Valentna ljuska je ljuska kojoj odgovara najveći glavni kvantni broj atoma. Valentni elektroni u ovoj su ljusci prosječno najviše udaljeni od jezgre atoma u odnosu na druge elektrone. Često su izravno uključeni u kemijsku reakciju.

slaba kiselina    →   weak acid

Slabe kiseline jesu kiseline koje nepotpuno disociraju u vodenoj otopini. Octena kiselina je primjer slabe kiseline koja disocira prema reakciji

slaba baza    →   weak base

Slaba baza samo djelomično disocira na ione u otopini. Slabe baze su i slabi elektroliti. Amonijak je primjer slabe baze koji disocira prema reakciji

srebro    →   silver

Srebro je poznato od davnih vremena (~3000. godine prije Krista). Ime je dobilo po latinskoj riječi argentum što znači bijel, sjajan. To je bijeli metal visokog sjaja, neobično kovak i rastezljiv. Najbolji je vodič topline i električne struje od svih metala. Na zraku ne oksidira, ali nakon nekog vremena potamni zbog reakcije s tragovima sumporvodika u zraku pri čemu nastaje crni sulfid. Topljiv je samo u oksidirajućim kiselinama, kao što su vruća koncentrirana sulfatna i nitratna kiselina. Srebrni ion ima baktericidno djelovanje pa voda u srebrnoj posudi dugo ostaje svježa. Srebro se u prirodi može naći elementarno ili u obliku argenita (Ag₂S). Uglavnom se dobiva kao nusproizvod pri proizvodnji olova i bakra. Služi za posrebrivanje manje plemenitih metala, za izradu ogledala i fotografskih filmova. Od srebra se izrađuje nakit i legure sa zlatom i bakrom.

natrij    →   sodium

Natrij je 1807. godine otkrio Sir Humphry Davy (Engleska). Još u starom zavjetu spominje se neter kao sredstvo za pranje. Arapski alkemičari promijenili su latinski naziv nitrum u natron odakle i potječe današnji naziv natrija. To je mekani, srebrno bijeli metal čija se svježe odrezana površina trenutno oksidira. Reagira burno s vodom, pri čemu se nastali vodik zbog topline reakcije sam zapali. Spada među najjača redukcijska sredstva. U Zemljinoj kori ga je toliko mnogo da je teško naći uzorak bez spojeva natrija. Najviše ga ima u raznim aluminosilikatima, kamenoj soli (NaCl) i čilskoj salitri (NaNO₃). Velike količine natrijeva klorida otopljene su u moru. Elementarni natrij koristi se u organskoj sintezi, za natrijeve lampe i fotoelektrične ćelije kao i za dobivanje spojeva koji se ne mogu drukčije pripraviti.

stehiometrijski koeficijent    →   stoichiometric coefficient

Stehiometrijski koeficijent (ν) jest broj koji se nalazi ispred formule svakog spoja u jednadžbi kemijske reakcije. Ako ne piše nijedan broj ispred formule, stehiometrijski koeficijent je 1. Prema konvenciji negativan je za reaktante a pozitivan za produkte.

Stehiometrijski koeficijenti opisuju stehiometriju kemijske reakcije.

U ovoj reakciji, a, b, c i d predstavljaju stehiometrijske koeficijente A, B, C i D.

stehiometrija    →   stoichiometry

Odnosi množina između reaktanata i produkata u kemijskoj reakciji predstavljaju stehiometriju kemijske reakcije, a temelji se na zakonu o održanju mase. Svaka kemijska reakcija ima svoje karakteristične odnose.

Primjerice, pri potpunom izgaranju metana

vidimo da jedan mol metana reagira s dva mola kisika dajući jedan mol ugljikova dioksida i dva mola vode.

Isto tako možemo napisati da 16 g metana reagira s 64 g kisika dajući 44 g ugljikova dioksida i 36 g vode.

Kemijska jednadžba nam simbolički prikazuje kvantitativan odnos između reaktanata i produkata. Svaka kemijska jednadžba mora biti uravnotežena. Poznavanje jednadžbe kemijske reakcije omogućuje nam da odredimo količine međusobno ekvivalentnih tvari.

Solvayev postupak    →   Solvay’s process

Solvayev postupak je industrijski proces proizvodnje natrijeva karbonata iz natrijeva klorida, amonijaka i ugljikova dioksida.

Postupak započinje žarenjem vapnenca, CaCO₃(s) i proizvodnjom ugljikovog dioksida.

Živo vapno, dobiveno kao nusprodukt, gasi se s vodom kako bi se dobio kalcijev hidroksid.

Kalcijev hidroksid se zagrijava s amonijevim kloridom pri čemu nastaje amonijak i kalcijev klorid (koji je sporedni proizvod postupka).

Nastali amonijak reagira s ugljikovim dioksidom dajući amonijev karbonat.

Amonijev karbonat i sam reagira s ugljikovim dioksidom dajući amonijev bikarbonat.

Reakcijom amonijevog bikarbonata s natrijevim kloridom nastaje natrijev bikarbonat.

Natrijev bikarbonat se žari u rotacijskim pećima i raspada se na natrijev karbonat i ugljikov dioksid.

Ovaj ugljikov dioksid vraća se nazad u proces.