KEMIJSKI RJEČNIK

halogeni elementi    →   halogens

U 17. skupinu periodnog sustava spadaju fluor (F), klor (Cl), brom (Br), jod (I) i astat (At). Zajedničkim imenom nazivaju se halogenima (oni koji tvore soli) zbog toga što izravno s metalima daju soli. U vanjskoj ljusci imaju 7 elektrona pa su izrazito elektronegativni. Reagiraju sa skoro svim metalima i mnogim nemetalima. Reaktivnost im opada porastom atomske mase. Halogeni imaju jak neugodan miris i gore sjajnim plamenom.

U elementarnom stanju halogeni elementi prave dvoatomne molekule. Kako raste volumen atoma, rastu i Van der Waalsove privlačne sile. Tako su pri sobnoj temperaturi fluor i klor plinovi, brom tekućina, a jod i astat čvrste tvari.

toplinska vodljivost    →   thermal conductivity

Toplinska vodljivost (Λ) je količina topline koja se prenese, pri standardnim uvjetima u smjeru okomitom na površinu, pri razlici temperatura od 1 K. Jedinica za toplinsku vodljivost je W·m^-1K^-1.

toplinsko zagađenje    →   thermal pollution

Toplinsko zagađenje je povećanje temperature prirodnih voda nastalo ispuštanje vrućih otpadnih voda iz tvornica ili elektrana. Viša temperatura vode smanjuje sadržaj kisika otopljenog u vodi.

termostat    →   thermostat

Termostat je naprava koja kontrolira zagrijavanje ili hlađenje neke tvari tako da uključuje ili isključuje grijanje i/ili hlađenje kako bi se održala konstantna temperatura.

toplinski kapacitet    →   heat capacity

Toplinski kapacitet količina je topline potrebna da se temperatura sustava povisi za jedan stupanj. Razlikujemo toplinski kapacitet pri stalnom tlaku (C_p) i toplinski kapacitet pri stalnom volumenu (C_V). Kada se radi o jednom molu tvari, govorimo o molarnom toplinskom kapacitetu pri stalnom tlaku (C_p,m) i molarnom toplinskom kapacitetu pri stalnom volumenu (C_V,m).

Henryjev zakon    →   Henry’s law

Henryjev zakon formulirao je 1803. engleski kemičar William Henry (1775.-1836.). Sadržaj plina otopljenog u tekućini pri određenoj temperaturi upravo je razmjeran parcijalnom tlaku tog plina iznad tekućine. Henryjev zakon vrijedi samo za slabo topljive plinove pri niskim parcijalnim tlakovima.

gdje je p_i parcijalni tlak komponente i iznad otopine, x_i je molarni udio u otopini a K_x je konstanta karakteristična za dani plin i otapalo.

holmij    →   holmium

Holmij je 1879. godine otkrio Per Theodore Cleve (Švedska). Ime je dobio po latinskom nazivu za Stockholm. To je srebrni, mekani i kovki metal. Stabilan je u suhom zraku na sobnoj temperaturi ali burno reagira u vlažnom zraku ili pri povišenoj temperaturi. Topljiv je u kiselinama. Može burno reagirati s halogenima. Glavni izvori holmija i ostalih teških lantanoida su gadolinit (Y, Ce, Cr, Be, Fe silikat), euksenit (sadrži Y, Ce, Er, Nb, Ti, U) i ksenotim (YPO₄ s nešto Th i lakih lantanoida). Nalaze se i u monacitnim pijescima. Koristi se za izradu lasera.

vodik    →   hydrogen

Vodik je 1766. godine otkrio Sir Henry Cavendish (Engleska). Ime mu je dao Lavoisie od grčkih riječi hydro što znači voda i genes što znači tvoriti. To je plin bez boje i mirisa, netopljiv u vodi. Lako difundira kroz sve materijale. Zapaljiv je i pravi eksplozivne smjese u zraku. Zapaljen na zraku gori svijetlim vrućim plamenom dajući vodenu paru. Na povišenoj temperaturi lako se spaja s kisikom, sumporom i halogenim elementima. Procjenjuje se da 90 % svih atoma, odnosno skoro 3/4 mase svemira, otpada na vodik. Sve zvijezde, pa i Sunce, sastavljene su uglavnom od vodika (w>90 %). Vodik se u prirodi rijetko nalazi u elementarnom stanju, samo u višim slojevima atmosfere ili u vulkanskim plinovima. Uglavnom je vezan u spojevima od kojih su najrašireniji voda (H₂O), amonijak (NH₃) i razni organski spojevi. Čisti vodik se najčešće dobiva elektrolizom vode. Laboratorijski se dobiva reakcijom sulfatne kiseline i elementarnog cinka. Industrijski se dobiva prevođenjem vodene pare preko užarenog koksa. Upotrebljava se za sintezu amonijaka, hidriranje ugljena i ulja, proizvodnju kloridne kiseline i kao redukcijsko sredstvo.

univerzalna plinska konstanta    →   universal gas constant

Univerzalna plinska konstanta R iznosi 8.314 472(15) J K^-1 mol^-1. Odgovara radu koji jedan mol plina izvrši za povećanje svog volumena kad mu se temperatura poveća za 1 K pri standardnom tlaku.

nezasićena otopina    →   unsaturated solution

Nezasićena otopina je otopina koja sadrži manje otopljene tvari nego što to odgovara topljivosti te tvari pri datoj temperaturi.