KEMIJSKI RJEČNIK

brom    →   bromine

Brom je 1826. godine otkrio Antoine J. Balard (Francuska). Ime mu dolazi od grčke riječi bromos što znači smrad. To je tamno crvena do smeđa tekućina s zagušljivim, nadražujućim parama. Podržava gorenje i jaki je oksidans. Dobro se otapa u vodi stvarajući bromnu vodu. U prirodi se nalazi skoro isključivo kao bromid. Bromne pare su otrovne. Na koži izaziva teške rane koje teško zacjeljuju. Brom se u prirodi nalazi u redovito zajedno s klorom ako natrij bromid NaBr) i magnezij bromid (MgBr₂). Dobiva se uvođenjem elementarnog klora u vodenu otopinu bromnih soli. Upotrebljava se u organskoj sintetskoj industriji i za izradu fotografskih emulzija.

ledište    →   freezing point

Ledište je temperatura pri kojoj tekućina prelazi u čvrsto agregatno stanje pri normalnom tlaku.

Vidi Talište

toplina hidratacije    →   heat of hydration

Toplina hidratacije ili entalpija hidratacije iona odgovara toplini koja se oslobodi hidratacijom jednog mola iona pri konstantnom tlaku. Što je ion jače hidratiziran, to se više topline oslobodi. Stupanj hidratacije ovisi o veličini i naboju iona. Što je ion manji i njegov naboj veći, to je jače hidratiziran.

konjska snaga    →   horse power

Konjska snaga je stara jedinica snage koju je uveo Jamesa Watt 1782. kako bi opisao snagu parnih strojeva. Konjska snaga bila je jednaka konjskom radu potrebnom da 528 kubičnih stopa vode podigne, u okomitom smjeru, jedan metar u jednoj minuti (HP = 735.498750 W).

vlažnost    →   humidity

Vlažnost je opći termin koji se koristi za opisivanje količine vodene pare u atmosferi.

idealni plin    →   ideal gas

Idealni plin je takav plin čije jedinke (atomi ili molekule) imaju ukupno zanemarivo malen vlastiti volumen. Također, između njih ne postoje Van de Waalsove sile pa se idealni plin ne može prevesti u tekuće ili čvrsto stanje. Idealni plin je teorijski koncept a realni plinovi mu se približavaju tek pri niskim tlakovima i visokim temperaturama.

ugljik    →   carbon

Ugljik je poznat od davnih vremena. Ime mu potječe od latinskog naziva za ugljen - carbo. Lako izgara u prisustvu oksidansa. Javlja se u više alotropskih modifikacije, kao amorfni, grafit, dijamant i fulleren. Prirodni amorfni ugljik su razne vrste ugljena, koks i čađa. Grafit je crna, klizava krutina bez mirisa, visokog tališta i dobre električne vodljivosti. Ne tali se već sublimira na 3825 °C. Najviše se upotrebljava za proizvodnju elektroda. Dijamant je prozirna ili obojena, ekstremno tvrda krutina visokog indeksa loma. Ne vodi električnu struju a upotrebljava se kao drago kamenje i za izradu bušilica i bruseva. Četvrta alotropska modifikacija ugljika, fullerene (sačinjavaju je 60 ili 70 atoma vezanih zajedno), otkrivena je 1969. godine sublimacijom pirolitičkog grafita na niskom tlaku. U zraku dolazi kao CO₂ a u stijenama kao karbonat. U prirodi se nalazi u velikim količinama kao mineralni ugljen, nastao procesom pougljenjivanja. Suhom destilacijom ugljena proizvodi se koks. Koks se upotrebljava kao redukcijsko sredstvo u metalurgiji, naročito pri proizvodnji željeza. Čađa se upotrebljava kao boja i kao punilo u proizvodnji automobilskih guma. Aktivni ugljen ima veliku površinu i upotrebljava se kao adsorbens.

Carnotov kružni proces    →   Carnot cycle

Francuski fizičar Nicolas Léonard Sadi Carnot (1796.-1832.) opisao je 1824. kružni proces pri kojem se prijelazom topline iz toplijeg spremnika u hladniji spremnik dobiva maksimalni rad. Carnotov kružni proces sastoji se od četiri povratljiva parcijalna procesa

1-2: Izotermna ekspanzija na temperaturi T₁ uz dovođenje topline Q_H.

2-3: Adijabatska ekspanzija do temperature T₂.

3-4: Izotermna kompresija na temperaturi T₂ uz odvođenje topline Q_C.

4-1: Adijabatska kompresija nazad do temperature T₁.

Izvršeni rad jednak je zbroju izvršenih radova parcijalnih procesa, a prikazan je osjenčanom površinom ograničenom krivuljama koje prikazuju promjene stanja.

Charlesov zakon    →   Charles’ law

Pri stalnom tlaku i stalnoj množini plina volumen idealnog plina raste (ili pada) za 1/273 volumena što ga plin ima pri 0 °C, kada temperatura poraste (ili padne) za 1 °C,

gdje je V° volumen pri 0 °C a V volumen pri t°C.

Iz gornje jednadžbe proizlazi da je volumen određene količine plina pri konstantnom tlaku razmjeran apsolutnoj temperaturi.

Ovaj je zakon također poznat i kao Gay-Lussacov zakon.

Jednadžba slična gornjoj može se napisati i za ovisnost tlaka idealnog plina o temperaturi

intenzivno svojstvo    →   intensive property

Intenzivna svojstva su svojstva koja se ne mijenjaju s promjenom količine tvari, npr. gustoća, tlak, temperatura, boja.