KEMIJSKI RJEČNIK

antioksidans    →   antioxidant

Antioksidansi su kemijske supstancije koje, prisutne u malim količinama, sprječavaju ili usporavaju oksidaciju produkata inače lako podložnih oksidaciji. Upotrebljavaju se za konzerviranje namirnica (ponajčešće masti), gume, mazivih ulja i dr.

antičestica    →   antiparticle

Antičestica je čestica koja ima istu masu kao dana elementarna čestica i naboj koji je jednak po iznosu ali suprotnog predznaka.

analitička vaga    →   analytical balance

Analitička vaga je instrument za precizno određivanje mase tvari. Analitička vaga osjetljiv je i skup instrument, a o njezinoj ispravnosti i preciznosti ovisi točnost rezultata analize. Najrašireniji tip analitičke vage jest vaga nosivosti 100 g i osjetljivosti 0.1 mg. Ni jednu kvantitativnu kemijsku analizu nije moguće napraviti bez upotrebe vage jer, bez obzira na metodu koju koristimo, uvijek treba odvagati uzorak za analizu i potrebne količine reagensa za pripravu otopina.

Analitičke vage smještaju se u staklene ormariće koji ih štite od prašine i zračnih struja koje bi mogle poremetiti položaj ravnoteže. Stalak vage pričvršćen je na debelu staklenu ili kamenu ploču kako bi se manjile vibracije, dok se horizontalnost vage provjerava ugrađenom okruglom libelom . Os oko koje se okreće poluga vage oštri je brid trostrane ahatne prizme (ahat se odabire zbog svoje tvrdoće) koji se nalazi na ravnoj podlozi od istog materijala. Zdjelice su također obješene na ahatne noževe. Noževi (prizme) i ležajevi najodgovorniji su za preciznost analitičke vage i treba ih čuvati od oštećenja. Stoga poluga i zdjelice leže na ležajevima samo kada promatramo njihanje vage dok u svakom drugom slučaju vaga mora biti zakočena.

Princip rada moderne laboratorijske vage temelji se na svojem prethodniku - vagi s jednakim krakovima. Tijelo nepoznate mase stavlja se na jednu stranu vage a utezi poznate mase na drugu. Kada se pokazivač vrati u središnji položaj, sile na oba kraka su jednake, a težina nepoznatog predmeta odredi se iz masa dodanih utega.

Moderne elektroničke laboratorijske vage temelje se na mjerenju struje potrebne da se pokretna elektromagnetna zavojnica vrati na svoju nultu poziciju iz koje je pomaknuta zbog opterećivanja vage tijelom čija se masa mjeri.

arginin    →   arginine

Arginin je jedna od najrjeđih aminokiselina u proteinima. To je električki nabijena aminokiselina s pobočnim lancem i kao sve nabijene kiseline smješta se uglavnom na površinu bjelančevina čineći ih topivijim. Arginin je dobro dizajniran da veže fosfatni anion pa se često može naći u aktivnim centrima bjelančevina koji vezuju fosforirane supstrate. Kao kation, zajedno s lizinom, arginin igra važnu ulogu u održavanju ravnoteže naboja bjelančevina. Iako se smatra za esencijalnu aminokiselinu (mora se unositi hranom) to vrijedi samo kod mladih u razvoju.

• Kratice: Arg, R
• IUPAC ime: 2-amino-5-(diaminometilidenamino)pentanska kiselina
• Molekularna formula: C₆H₁₄N₄O₂
• Molekularna masa: 174.20 g/mol

asparagin    →   asparagine

Asparagin je neutralna aminokiselina s polarnim pobočnim lancem. Jako često se nalazi u aktivnim centrima bjelančevina gdje služi kao mjesto za vezivanje ugljikovodika i glikoproteina. Asparagin je amidni derivat asparaginske kiseline i generalno gledajući nije previše reaktivan. To nije esencijalna kiselina jer se može sintetizirati kroz ljudski metabolizam i ne mora se posebno unositi hranom.

• Kratice: Asn, N
• IUPAC ime: 2,4-diamino-4-oksobutanska acid
• Molekularna formula: C₄H₈N₂O₃
• Molekularna masa: 132.12 g/mol

asparaginska kiselina    →   aspartic acid

Asparaginska kiselina spada u negativno nabijene aminokiseline s kiselim pobočnim lancem. Kao i sve nabijene aminokiseline i ova kiselina se često može naći na površini bjelančevine utječući na topljivost i ionski karakter bjelančevine. Asparaginska i glutaminska kiselina igraju važnu ulogu u aktivnim centrima enzima. Asparaginske kiselina (ponekad se naziva i aspartat što ovisi o pH otopine) nije esencijalna aminokiselina u sisavaca jer se može dobiti transaminacijom iz oksaloacetata.

• Kratice: Asp, D
• IUPAC ime: 2-aminobutanska dikiselina
• Molekularna formula: C₄H₇NO₄
• Molekularna masa: 133.10 g/mol

auksokromna grupa    →   auxochrome

Auksokromne grupe (grč. rasti + boja) su organski radikali (atomske grupe) koji omogućavaju obojenim tvarima da se mogu upotrebljavati kao tehničke boje, npr. grupe -OH, -NH₂.

barit    →   barytes

Barit, barijev sulfat, BaSO₄, najčešći je barijev mineral. To je bijela kristalna tvar relativne gustoće 4.5, netopiva se u vodi i kiselinama. Nalazi se uz sulfatne rude a može biti hidrotermalnog i sedimentnog porijekla. Najvažnija je sirovina za dobivanje soli barija.

vaga    →   balance

Vaga je instrument za mjerenje mase (ili težine) tijela. Vage s polugom (jednakih ili različitih krakova) najstariji su tip naprava za mjerenje mase kod kojih je na jednom kraju poluge obješena zdjelica na koju se stavlja predmet nepoznate mase a na drugoj zdjelica s odgovarajućom masom utega. Kada je poluga u ravnoteži masa predmeta jednaka je masi utega.

Poluautomatske vage imaju mehanizam za dodavanje i skidanje utega koji znatno olakšava i ubrzava vaganje. Još bolje rješenje su vage s konstantnim opterećenjem krakova koje imaju samo dvije prizme i uvijek jednako opterećenu polugu vage. Kod ovog tipa vaga svi utezi su obješeni na kraku na kojem visi zdjelica a poluga je uravnotežena protuutegom na drugom kraku. Kada se na zdjelicu stavi predmet, sustavom poluga skida se onoliko utega kolika je masa predmeta. Tehničke i analitičke vage su u principu iste konstrukcije a razlikuju se jedino u materijalima i preciznosti izrade.

Moderne elektroničke laboratorijske vage temelje se na mjerenju struje potrebne da se pokretna elektromagnetna zavojnica vrati na svoju nultu poziciju iz koje je pomaknuta zbog opterećivanja vage tijelom čija se masa mjeri.

kuglični mlin    →   ball mill

Kuglični mlinovi su uređaji za usitnjavanje tvrdih materijala. Mljevenje se vrši u čeličnom ili keramičkom valjku napunjenom materijalom i čeličnim ili keramičkim kuglicama. Valjak relativno sporo rotira podižući kuglice koje padajući drobe materijal do finog praha i istovremeno ga miješaju.

Tipovi kugličnih mlinova, centrifugalni i planetarni mlinovi, jesu uređaji koji se koriste za brzo drobljenje materijala do koloidne finoće (približno 1 μm i manje) a razvijaju visoku energiju mljevenja centrifugalnim i/ili planetarnim djelovanjem.