Za svako je ionizirajuće zračenje apsorbirana doza (D) energija zračenja koju apsorbira jedinica mase neke tvari. Biološki učinak zračenja u ozračenom organizmu ne ovisi samo o dozi apsorbirane energije već i o vrsti zračenja. Mjerna jedinica za apsorbiranu dozu je grej (Gy).
Apsorpcijski koeficijent (a) je relativno smanjenje intenziteta paralelnog snopa elektromagnetskog zračenja kao rezultat apsorpcije u mediju tokom prolaska kroz beskrajno mali sloj medija podijeljen s duljinom.
Rasprostranjenost tvari omjer je ukupne mase određenog elementa u Zemljinoj kori i ukupne mase Zemljine kore. Često se izražava u postotcima.
Akrilna kiselina je bezbojna tekućina, miriše na octenu kiselinu. Vrije pri 141 °C. Nastaje oksidacijom akroleina. Njeni esteri i derivati daju polimerizacijom bezbojne i prozirne plastične mase (organsko staklo).
Aktivitet (a) je djelotvorna koncentracija neke tvari u otopinama elektrolita. U idealnoj otopini na čestice otopljene tvari djeluju samo molekule otapala, dok kod realnih otopina privlačne sile između iona u otopini rastu s povećanjem naboja iona i povećanjem njihove koncentracije, čime se smanjuje efektivna koncentracija iona u otopini. Aktivitet je jednak umnošku koeficijenta aktiviteta (f) i koncentracije (c)
Relativni aktivitet govori nam koliko je puta neka otopina aktivnija od istovrsne referentne otopine. Za standardno referentno stanje uzima se otopina tvari pri beskonačnom razrjeđenju kada je koeficijent aktiviteta jednak jedinici.
Aktivitet i koeficijent aktiviteta bezdimenzijske su veličine. Aktivitet je jednak koncentraciji tek u vrlo razrijeđenim otopinama. Za čvrste tvari uzima se da je aktivitet jednak jedinici.
Alanin je jedna od najjednostavnijih i najzastupljenijih aminokiselina u bjelančevinama. To je hidrofobna aminokiselina s alifatskih bočnim lancem i, kao i sve nepolarne hidrofobne aminokiseline, ima tendenciju da se okuplja u tijelu bjelančevine i svojim hidrofobnim interakcijama stabilizira joj strukturu. Alanin nije esencijalna aminokiselina, što znači da je ljudsko tijelo može sintetizirati i da je nije potrebno unositi izravno hranom.
Moment količine gibanja je fizikalna veličina koja se definira pri razmatranju rotacije tijela (analogno tome se pri razmatranju translacije definira količina gibanja tijela).
Moment količine gibanja za tijelo koje se vrti oko neke određene osi jednak je:
gdje je I moment tromosti tijela obzirom na tu os, a ω je kutna brzina tijela.
Moment količine gibanja može se definirati i za materijalnu točku s obzirom na određeno ishodište (materijalna točka ne mora se pritom gibati po kružnici). Koristi se ista definicijska formula, samo je moment tromosti materijalne točke definiran s obzirom na to ishodište kao:
gdje je m masa a r njena udaljenost od ishodišta.
Generalić, Eni. "Relativna atomska masa." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav