KEMIJSKI RJEČNIK

sirova nafta    →   crude oil

Sirova nafta (zemno ulje) nastala je raspadanjem organskih tvari prvenstveno životinjskog, ali i biljnog porijekla koje su se istaložile na dnu plićih dijelova bivših mora i oceana. Sastoji se od različitih ugljikovodika s dodatkom nešto spojeva kisika, dušika i sumpora. Ovisno o vrsti ugljikovodikovih spojeva razlikuje se nafta metanske, naftenske i aromatske osnove. Nafta se vadi pomoću bušotina, koje mogu biti na kopnu i moru. Osnovni derivati nafte su: rafinerijski plin, ukapljeni plin, benzini, petrolej, plinska ulja, loživa ulja, maziva, motorna ulja.

gustoća    →   density

Gustoća (ρ) neke tvari definira se kao omjer mase i volumena na određenoj temperaturi. Jedinica je gustoće kg m^-3 ali se više upotrebljava decimalna SI jedinica kg dm^-3. Uz gustoću mora biti navedena i temperatura na kojoj je mjerena, jer se s promjenom temperature obično mijenja volumen, pa samim tim i gustoća tvari.

Mnogo općenitija upotreba izraza gustoća je za količinu (mase, naboja, energije itd) podijeljenu s dužinom, površinom ili volumenom.

dijaliza    →   dialysis

Dijaliza (grč. razrješavanje), postupak razdvajanja tvari iz otopine na temelju razlika u sposobnosti difuzije kroz polupropusne membrane (pergament, nitroceluloza, životinjske opne i sl.). Kroz takve membrane prolaze otopljene tvari a zaostaju čestice koloidnih dimenzija. Na taj se način iz otopine mogu odijeliti niskomolekularni od visokomolekularnih spojeva koji kroz pore membrane ne mogu proći. Postupak je vrlo spor pa se ubrzava primjenom električnog polja - elektrodijaliza.

dijamagnetizam    →   diamagnetism

Kod dijamagnetizma magnetizacija je suprotnog smjera od primijenjenog magnetnog polja, tj. magnetska susceptibilnost je negativna. Kada su u atomu svi elektroni spareni, poništavaju se spinski magnetski momenti i takva tvar ne pokazuje prema vani nikakav magnetski moment. Ako se takva tvar unese u vanjsko magnetno polje, inducira u njoj magnetsko polje koje je usmjereno protiv vanjskog polja. Posljedica je takvog vladanja da magnetsko polje odbija dijamagnetične tvari.

bojilo    →   dye

Bojila su organske tvari koje se upotrebljavaju za bojenje tekstila, plastičnih masa, živežnih namirnica, farmaceutskih preparata i sl. Dijele se na prirodna i sintetička.

ebulioskopska konstanta    →   ebullioscopic constant

Ebulioskopska konstanta (E_b) ili molalno povišenje vrelišta jest povišenje vrelišta određenog otapala kada je u 1 kg tog otapala otopljen 1 mol neke tvari. Povišenje vrelišta razmjerno je molalitetu otopljene tvari

kristalni sustav    →   crystal system

Kristalni sustav je metoda razvrstanja kristalnih tvari na osnovu njihove jedinične ćelije. Postoji sedam jedinstvenih kristalnih sustava i po redu opadanja simetrije to su: kubični (ili teseralni), heksagonski, tetragonski, trigonski (ili romboedarski), rompski (ili ortorompski), monoklinski i triklinski.

Kristalni sustav	Jedinična ćelija	Odnos stranica i kutova u jediničnoj ćeliji
kubični		a=b=c α=β=γ=90°
heksagonski		a≠c α=γ=90° β=120°
tetragonski		a=b≠c α=β=γ=90°
romboedarski		a=b=c α=β=γ≠90°
ortorompski		a≠b≠c α=β=γ=90°
monoklinski		a≠b≠c α=γ=90°≠β
triklinski		a≠b≠c α≠β≠γ≠90°

elektroanalitička kemija    →   electroanalytical chemistry

Elektroanalitička kemija jest primjena elektrokemijskih tehnika i elektrokemijske ćelije u analitičkoj kemiji. Analit je otopljen u elektrolitu ćelije, a može se vršiti kvalitativna (određivanje vrste tvari) ili kvantitativna analiza (određuje se količina date tvari).

element    →   element

Elementi su jednostavne čiste tvari koje se ne mogu kemijskim postupcima rastaviti na jednostavnije čiste tvari.

dielektrična konstanta    →   dielectric constant

Dielektrična konstanta ili permitivnost (ε) jest mjera sposobnosti tvari da smanji elektrostatske sile između dva nabijena tijela. Što je vrijednost manja, smanjenje je veće.

Dielektrična konstanta za različite materijale pri 20 °C iznosi:

Vrijednost dielektrične konstante opada s porastom temperature.