KEMIJSKI RJEČNIK
intenzivno svojstvo → intensive property
Intenzivna svojstva su svojstva koja se ne mijenjaju s promjenom količine tvari, npr. gustoća, tlak, temperatura, boja.
dijamagnetizam → diamagnetism
Kod dijamagnetizma magnetizacija je suprotnog smjera od primijenjenog magnetnog polja, tj. magnetska susceptibilnost je negativna. Kada su u atomu svi elektroni spareni, poništavaju se spinski magnetski momenti i takva tvar ne pokazuje prema vani nikakav magnetski moment. Ako se takva tvar unese u vanjsko magnetno polje, inducira u njoj magnetsko polje koje je usmjereno protiv vanjskog polja. Posljedica je takvog vladanja da magnetsko polje odbija dijamagnetične tvari.
dipolna molekula → dipole molecule
Dipolne molekule nastaju kad zajednički elektronski par kod kovalentne veze nije simetričan. Ukoliko se kovalentnom vezom vežu raznovrsni atomi, koji mogu imati različit afinitet za elektrone, onda atom s većim afinitetom jače privuče elektronski par. Time dolazi do asimetrične raspodjele negativnog naboja u molekuli, čime jedan dio molekule postaje relativno negativno nabijen (kome je bliže elektronski par) a drugi relativno pozitivno nabijen.
Einsteinova jednadžba → Einstein equation
Einsteinova jednadžba (E = mc2) kaže da svakom tijelu treba pripisati energiju koja je jednaka umnošku mase i kvadrata brzine svjetlosti. Na temelju te relacije može se zaključiti da su u jezgrama atoma sadržane goleme količine energije jer je gotovo sva masa atoma koncentrirana u njegovoj jezgri. Modernim rezultatima o raznim nuklearnim reakcijama, o cijepanju atoma, o dobivanju jednog dijela te energije u korisne svrhe (atomski reaktori) i u razorne (atomska bomba) ova je relacija svestrano potvrđena i predstavlja jednu od osnovnih zakonitosti u prirodi.
kinetička teorija → kinetic theory
Kinetička teorija objašnjava ponašanje krutina, tekućina i plinova i njihove promjene stanja, ovisno o gibanju čestica od kojih su sastavljene.
latentna toplina → latent heat
Latentna toplina (L) količina je topline koja se apsorbira ili oslobodi kada tvar promijeni svoje agregatno stanje pri konstantnoj temperaturi (na primjer iz čvrste tvari u tekućinu kod tališta ili iz tekućine u plin kod vrelišta).
mjerodavni reaktant → limiting reactant
Mjerodavni reaktant je reaktant u kemijskoj reakciji koji ograničava količinu proizvoda koji može nastati. Reakcija će stati kada sav limitirajući reagens proreagira. Svi ostali reaktanti su prisutni u suvišku.
manganometrija → manganometry
Manganometrija je kvantitativna oksidometrijska metoda koja se temelji na mjerenju količine otopine kalijeva permanganata (KMnO4) utrošene za oksidaciju ispitivane tvari.
Citiranje ove stranice:
Generalić, Eni. "Moment količine gibanja." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Hrvatski