KEMIJSKI RJEČNIK

ionofore    →   ionophore

Ionofore su male hidrofobne molekule koje olakšavaju prijenos iona kroz lipidne membrane. Postoje dva tipa ionofora: one koje prave kanale u membrani i tako omogućavaju ionima da prođu, i pokretni nositelji naboja koji prenose ione kroz membranu praveći komplekse s njima. Većinu ionofora proizvode mikroorganizmi.

galij    →   gallium

Galij je 1875. godine otkrio Lecoq de Boisbaudran (Francuska). Ime je dobio po latinskom nazivu za Francusku - Gallia. Mendeljejev ga je predvidio 1869. i dao mu ime ekaaluminij. To je mekani, srebrno bijeli metal i ima najšire područje s tekućim stanjem (29.78 °C - 2403 °C). Stabilan je na zraku i u vodi. Burno reagira s klorom i bromom. Galij je u prirodi prilično raširen ali se nigdje ne pojavljuje u većim koncentracijama. Dobiva se kao nusproizvod pri dobivanju cinka i aluminija. Upotrebljava se za izradu svjetlećih dioda (LED), u mikrovalnim uređajima i fluorescentnim lampama.

Kjeldahlov postupak    →   Kjeldahl’s method

Kjeldahlov postupak je analitička metoda za određivanje dušika u bjelančevinama i nekim drugim organskim spojevima. Postupak je razvio danski kemičar Johan Kjeldahl (1849.-1900.).

U otopinu s uzorkom doda se malo bezvodnog kalijeva sulfata i koncentrirane sulfatne kiseline. Smjesa se zagrijava, često uz prisutnost katalizatora (npr. bakrova sulfata). Dušik se veže u amonijev sulfat iz kojeg se kuhanjem s natrijevim hidroksidom oslobađa amonijak. Oslobođeni amonijak se odvoji destilacijom i skuplja u točno određenom volumenu standardne kiseline. Sadržaj dušika odredi se retitracijom viška kiseline.

1. Kjeldahlova tikvica za razgradnju (500 ml – makro ili 100 ml - mikro)
2. lijevak za alkalnu otopinu
3. Wagnerova cijev (hvatač kapi)
4. hladilo
5. apsorpcijska tikvica s poznatim volumenom otopine standardne kiseline

konzervans    →   preservative

Konzervansi su kemijska sredstva koja sprječavaju kvarenje lako pokvarljivih tvari zaustavljanjem razvoja mikroorganizama.

radijacija    →   radiation

Radijacija je proces prijenosa topline u obliku elektromagnetskih valova. Može se odvijati u tvari, ali i u vakuumu. Uvijek kada se elektromagnetno zračenje emitira ili apsorbira, dolazi do prijenosa topline. Ovo je upotrijebljeno kod infracrvenih grijača, u mikrovalnim pećnicama, kod laserskog rezanja metala i sl.

supstrat    →   substrate

1. Supstrat je hranjiva površina na kojoj se uzgajaju mikroorganizmi.

2. Supstrat je tvar na koju djeluje enzim tijekom biokemijske reakcije.

3. Supstrat je materijal ili proizvod koji se presvlači bojom ili laminatom.

otpadna voda    →   waste water

Otpadne vode su vode koje se slijevaju iz stambenih, javnih ili industrijskih objekata. Mogu biti zagađene mineralnim i organskim tvarima ili mikroorganizmima.

Petrijeva zdjelica    →   Petri dish

Petrijeva zdjelica je plitka staklena ili plastična posudica ravna dna s poklopcem. Većinom se koristi u laboratoriju za uzgoj raznih kultura bakterija i drugih mikroorganizma na posebno pripravljenim hranjivim podlogama. Izumio ju je 1877. njemački bakteriolog Julius Richard Petri (1852.-1912.).

piezoelektrični efekt    →   piezoelectric effect

Piezoelektrični efekt je napon nastao između površina čvrstog dielektrika kada se ovaj podvrgne tlaku. Efekt je 1883. otkrio francuski fizičar Pierre Curie (1859.-1906.). Kada se napon primijeni na površinu piezoelektrika ovaj se mehanički deformira. Primjer primjene piezoelektričnog efekta je mikrofon.

polonij    →   polonium

Polonij je 1898. godine otkrila Marie Curie (Poljska). Ime je dobio u čast Poljske, domovine Marie Curie-Sklodowske (1867.-1934.). To je srebrno-sivi polumetal koji jako isparava na zraku. Lako se otapa u razrijeđenim kiselinama, a slabo u lužinama. Radioaktivnim raspadom isijava plavu svjetlost. Polonij je radioaktivan. To je jaki otrov koij je izrazito radiotoksičan i kancerogen. Polonij se u prirodi javlja u uranovim rudama. Ima ga otprilike sto mikrograma na tonu rude. Nastaje kao produkt radioaktivnog raspada drugih elemenata. Raspada se uz emisiju alfa-čestica, a kako se skoro sve alfa čestice zaustavljaju na zidovima posude, dajući energiju, polonij se koristi za izradu termoelektričnih nuklearnih baterija.