KEMIJSKI RJEČNIK
poluživot reaktanta → half-life of a reactant
Za danu reakciju poluživot, t1/2, reaktanta jest vrijeme potrebno da njegova koncentracija dosegne vrijednost koja je aritmetička sredina njegove početne i konačne (ravnotežne) vrijednosti.
Poluživot reaktanta konstantan je za reakcije prvog reda.
Poluživot reaktanta za reakcije drugog reda nije konstantan već ovisi, osim o konstanti k, i o početnoj koncentraciji reaktanta.
vodik → hydrogen
Vodik je 1766. godine otkrio Sir Henry Cavendish (Engleska). Ime mu je dao Lavoisie od grčkih riječi hydro što znači voda i genes što znači tvoriti. To je plin bez boje i mirisa, netopljiv u vodi. Lako difundira kroz sve materijale. Zapaljiv je i pravi eksplozivne smjese u zraku. Zapaljen na zraku gori svijetlim vrućim plamenom dajući vodenu paru. Na povišenoj temperaturi lako se spaja s kisikom, sumporom i halogenim elementima. Procjenjuje se da 90 % svih atoma, odnosno skoro 3/4 mase svemira, otpada na vodik. Sve zvijezde, pa i Sunce, sastavljene su uglavnom od vodika (w>90 %). Vodik se u prirodi rijetko nalazi u elementarnom stanju, samo u višim slojevima atmosfere ili u vulkanskim plinovima. Uglavnom je vezan u spojevima od kojih su najrašireniji voda (H2O), amonijak (NH3) i razni organski spojevi. Čisti vodik se najčešće dobiva elektrolizom vode. Laboratorijski se dobiva reakcijom sulfatne kiseline i elementarnog cinka. Industrijski se dobiva prevođenjem vodene pare preko užarenog koksa. Upotrebljava se za sintezu amonijaka, hidriranje ugljena i ulja, proizvodnju kloridne kiseline i kao redukcijsko sredstvo.
Schiffova baza → Schiff base
Schiffove baze su klasa spojeva koje su dobivene kemijskom reakcijom (kondezacijom) aldehida ili ketona s aromatskim aminima, na primjer
Nazvani su po njemačkom kemičaru Hugu Schiffu (1834.-1915.).
Hessov zakon → Hesse’s law
Zakonitost termokemijskih pojava otkrio je 1840. ruski kemičar švicarskog porijekla Germain Henri Hess (1802.-1850.). Njegov zakon glasi: Reakcijska toplina neke kemijske promjene ne ovisi o putu kojim reakciju vodimo, već samo o početnom i konačnom stanju sustava. Hessov zakon poznat je i kao zakon o stalnosti zbroja toplina reakcije.
Na primjer, eksperimentalno je određena entalpija oksidacije grafita u ugljikov dioksid i ugljikova monoksida u ugljikov dioksid. Zbog ravnoteže
nije moguće odrediti entalpiju oksidacije grafita u ugljikov monoksid. Međutim, reakcijska toplina te reakcije može se izračunati primjenom Hessovog zakona.
| C(s) + O2(g) →← CO2(g) | ΔrH1 = -393 kJ mol-1 |
| CO(g) + 1/2O2(g) →← CO2(g) | ΔrH2 = -283 kJ mol-1 |
| C(s) + 1/2O2(g) →← CO(g) | ΔrH3 = -110 kJ mol-1 |
hidroliza → hydrolysis
Hidroliza je kemijska reakcija u kojoj voda reagira s drugom tvari pri čemu nastaju dvije ili više novih tvari. To uključuje ionizaciju molekula vode kao i cijepanje spoja hidrolizom, primjerice
Primjeri su pretvaranje škroba u glukozu pomoću vode u prisutnosti odgovarajućih katalizatora i reakcije iona otopljenih soli s vodom pri čemu nastaju različiti produkti, kao na primjer kiseline, kompleksni ioni, itd.
Hidroliza je proces suprotan neutralizaciji i esterifikaciji.
samozapaljivi materijal → spontaneously combustible
Samozapaljivi materijali oni su materijali koji se spontano mogu zapaliti bez vanjskog izvora topline. Toplina potrebna za zapaljenje može se generirati i običnom reakcijom s kisikom iz zraka, apsorpcijom vlage, toplinom generiranom tijekom obrade ili čak radioaktivnim raspadom.
supstitucija → substitution
Supstitucija (reakcija supstitucije) reakcija je u kojoj je atom ili fragment molekule zamijenjen drugim atomom ili fragmentom.
Citiranje ove stranice:
Generalić, Eni. "Lančana reakcija." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Hrvatski