Potencijalna energija (Ep) jest energija pohranjena unutar tijela ili sustava kao posljedica mjesta, oblika ili stanja (uključuje gravitacijsku, električnu, nuklearnu i kemijsku energiju). Gravitacijska potencijalna energija je energija povezana sa stanjem razdvojenosti tijela koja se međusobno privlače gravitacijskom silom. Elastična potencijalna energija povezana je sa stanjem sabijenosti ili rastegnutosti elastičnog tijela (poput opruge). Toplinska energija povezana je s nasumičnim gibanjem atoma i molekula u tijelu.
Prolin je hidrofobna aminokiselina s alifatskim pobočnim lancem prepoznatljive cikličke strukture. Sekundarna amino skupina (bolje rečeno imino skupina) zajedno s konformacijskim ograničenjima njegovog prstena smanjuju strukturnu fleksibilnost polipeptida. U područjima bjelančevina koje sadrže prolin dolazi do smanjenja fleksibilnosti. Prolin nije esencijalna aminokiselina jer je ljudski organizam može sintetizirati.
Redoks-reakcije su oksidacijsko-redukcijske reakcije u kojoj se prenosi jedan ili više elektrona. Kada atom, ion ili molekula izgubi jedan ili više elektrona on se oksidirao. Kada atom, ion ili molekula primi jedan ili više elektrona on se reducirao.
Rezonancija je način opisivanja i procjenjivanja kovalentne veze kod molekula ili iona koji se ne mogu adekvatno opisati jednom Kekuleovom strukturom. Određene kanonske strukture se mogu nacrtati kako bi se što bolje objasnila delokalizacija elektrona i nesklad u gustoći elektrona. Strukture rezonantog hibrida nisu različite vrste molekula, već jedna jedina molekula hibridne strukture.
Ribonukleinska kiselina (RNK ili RNA) je dugačka lančasta molekula koja služi kao posrednik između DNK i njihovog konačnog produkta, bjelančevina. Neki virusi koriste RNK molekule za prijenos genetskih informacija umjesto DNK.
Ribonukleinska kiselina i dezoksiribonukleinska kiselina kemijski su vrlo slične molekule. U RNK je pirimidinska baza timin zamijenjena uracilom, a šećer je riboza umjesto dezoksiriboze. RNK su sastavljene od dušičnih purinskih baza adenina i gvanina, dušičnih pirimidinskih baza citozina i uracila, šećera riboze i fosforne kiseline. Za razliku od DNK RNK je jednolančana molekula.
Imamo tri glavna tipa obzirom na funkciju RNK u stanici: (1) ribosomske RNK koje izgrađuju ribosome u citoplazmi; (2) glasničke (messengers), dugačke, nitaste, mjestimično poput čvorova savijene molekule velike molekularne mase, sastavljene od dugih nizova ribonukleotida; služe kao prijenos biološke uloge DNK iz jezgre u citoplazmu; (3) transportne (transfer) RNK relativno malih molekula sastavljenih od svega 75-90 nukleotida, molekularne mase oko 30 000.; prenose aminokiseline na ribosome, gdje se obavlja sinteza bjelančevina, koji su strukturne bjelančevine, enzimi ili hormoni odgovorni za osnovnu strukturu i funkciju živih organizama.
Serin je neutralna aminokiselina s polarnim pobočnim lancem. To je jedna od dvije aminokiseline koje sadrže hidroksilnu skupinu u pobočnom lancu (druga je treonin). Obje su jako hidrofilne zbog mogućnosti stvaranja vodikove veze. U mnogim enzimima na aktivnim mjestima nalazi se serin čija je funkcija da posluži kao nukleofilni centar. Serin je mjesto na kojem dolazi do fosforilacije i glikolizacije što je važno za regulaciju enzima i staničnu signalizaciju. On je neesencijalna aminokiselina koja se sintetizira u ljudskom tijelu od drugih metabolita i glicina.
Većina jednostrukih veza su sigma veze (σ-veza). U teoriji o valentnim vezama, sigma veza je valentna veza koja je simetrična oko zamišljene linije između vezanih atoma.
Solovi su disperzije čvrstih čestica u tekućini. Ove čestice mogu biti makromolekule ili nakupine malih molekula. Liofobni solovi su takvi solovi kod kojih ne postoji afinitet između dispergirane faze i tekućine (npr. srebrov klorid u vodi). Liofobni solovi su po prirodi nestabilni i s vremenom koaguliraju i istalože se. Liofilni solovi, u drugu ruku, mnogo su sličniji pravim otopinama. Stabilni su i teško se koaguliraju (npr. škrob u vodi).
Spektrofotometar je instrument koji služi za mjerenje količine svjetla koju apsorbira uzorak.
Apsorpcija svjetlosti kroz otopine može se matematički opisati Beer-Lambertovim zakonom
gdje je A apsorbancija na danoj valnoj duljini svjetlosti, ε je molarni apsorpcijski (ekstinkcijski) koeficijent (L mol-1 cm-1), svojstven svakoj molekulskoj vrsti i ovisan o valnoj duljini svjetlosti, b je duljina puta svjetlosti kroz uzorak (cm) a c je koncentracija tvari u otopini (mol L-1).
Generalić, Eni. "Kvadratna planarna geometrija molekule." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav