KEMIJSKI RJEČNIK

glicerid    →   glyceride

Gliceridi su esteri glicerola (propan-1,2,3-triol) s masnim kiselinama. Široko su rasprostranjeni u prirodi a ovisno o broju kiselinskih ostataka govori se o trigliceridima, digliceridima i monogliceridima.

Lewis, Gilbert N.    →   Lewis, Gilbert N.

Gilbert Newton Lewis (1875.-1946.) američki je kemičar koji je teorijom elektronskih parova objasnio kovalentne veze i proširio pojam kiselina i baza.

cistein    →   cysteine

Cistein je neutralna aminokiselina s polarnim pobočnim lancem. Zbog reaktivnosti tiolne skupine cistein ima brojne uloge u bjelančevinama. Osim što djeluje kao snažni nukleofil i ligand u kompleksima sa željezom i cinkom, najvažnije svojstvo cisteina je stvaranje disulfidne veze. Disulfidna veza igra važnu ulogu u stabilizaciji bjelančevina stvarajući čvrste veze među lancima, što je posebno važno za formiranje sekundarne i tercijarne strukture. Cistein se lako oksidira i pri tome nastaje kovalentno povezani dimer ove aminokiseline, cistin, u kojem su dvije molekule cisteina povezane disulfidnom vezom. Ostaci koji su povezani disulfidnim vezama jako su hidrofobni (nepolarni). Cistein nije esencijalna aminokiselina jer je ljudski organizam može sintetizirati.

• Kratice: Cys, C
• IUPAC ime: 2-amino-3-sulfanilpropanska kiselina
• Molekularna formula: C₃H₇NO₂S
• Molekularna masa: 121.16 g/mol

lipaza    →   lipase

Lipaza je enzimi koje izlučuje gušterača. Lipaza pospješuju razgradnju masti na glicerol i masne kiseline.

metaonat    →   methanoate

Metaonat (formijat) je sol metanske (mravlje) karboksilne kiseline.

Millonova reakcija    →   Millon’s reaction

Millonova reakcija služi za dokazivanje bjelančevina pojavom crvene boje koju bjelančevine daju s otopinom žive u nitratnoj kiselini.

dielektrična konstanta    →   dielectric constant

Dielektrična konstanta ili permitivnost (ε) jest mjera sposobnosti tvari da smanji elektrostatske sile između dva nabijena tijela. Što je vrijednost manja, smanjenje je veće.

Dielektrična konstanta za različite materijale pri 20 °C iznosi:

Vrijednost dielektrične konstante opada s porastom temperature.

disocijacija    →   dissociation

Disocijacija je proces pri kojem se kemijska vrsta (molekula, ion i sl.) rastavlja na jednostavnije dijelove kao rezultat dodane energije (toplinska disocijacija) ili zbog djelovanja otapala (elektrolitička disocijacija). Disocijacija se može odvijati u plinovitoj, tekućoj ili krutoj fazi, ili se može dešavati u otopini. Primjer disocijacije je reverzibilna reakcija HI na visokoj temperaturi

Izraz disocijacija upotrebljava se i za reakcije ionizacije kiselina i baza u vodi. Primjerice, reakcija cijanovodične kiseline

često se piše kao disocijacija kiseline na ione

disprozij    →   dysprosium

Disprozij je 1886. godine otkrio Paul Emile Lecoq de Boisbaudran (Francuska). Ime mu dolazi od grčke riječi dysprositos što znači teško se dobiva. To je srebrni, metal dovoljno mekan da se može rezati nožem. Na sobnoj temperaturi ne reagira s kisikom iz zraka. Burno reagira s vodom, topljiv u kiselinama. Metal se zapali na zraku ako se zagrije. Dobar je apsorber neutrona. Glavni izvor teških lantanoida je gadolinit (Y, Ce, Cr, Be, Fe silikat), euksenit (sadrži Y, Ce, Er, Nb, Ti, U) i ksenotim (YPO₄ s nešto Th i lakih lantanoida). Nalaze se i u monacitnim pijescima. Koristi se za izradu fosfora u katodnim cijevima TV-prijemnika u boji, a u spojevima s kadmijem kao izvor infracrvenog zračenja.

neptunij    →   neptunium

Neptunij su 1940. godine otkrili Edwin M. McMillan i P. H. Abelson (USA). Ime je dobio po planetu Neptunu. To je sintetski radioaktivni srebrni metal. Otporan je na alkalije. Reagira s kiselinama, kisikom i vodenom parom. Visoko je radiotoksičan. Neptunij se pripravlja u nuklearnim reaktorima bombardiranjem uranija-238 s neutronima.