Alkeni (olefini) su nezasićeni alifatski (s otvorenim lancem) ugljikovodici s jednom ili više dvostrukih veza. Mogu biti ravnolančani ili razgranati. Prikazuju se općom formulom CnH(2n+2)-2x gdje je x broj dvostrukih veza u lancu. Prema IUPAC nomenklaturi imenuju se tako da se završetak odgovarajućeg alkana zamijeni s -en. Ispred imena osnovne strukture stavljaju se brojevi koji označavaju položaj dvostrukog veza. Alkeni s jednom dvostrukom vezom u lancu tvore homologni niz: eten (etilen), CH2=CH2, propen, CH3CH2=CH2 itd. Jako su reaktivni i pokazuju uglavnom reakcije adicije.
Alkini (acetileni) su nezasićeni alifatski (s otvorenim lancem) ugljikovodici s jednom ili više trostrukih veza. Mogu biti ravnolančani ili razgranati. Prikazuju se općom formulom CnH(2n+2)-4x gdje je x broj trostrukih veza u lancu. Prema IUPAC nomenklaturi imenuju se tako da se završetak odgovarajućeg alkana zamijeni s -in. Ispred imena osnovne strukture stavljaju se brojevi koji označavaju položaj trostrukog veza. Alkini s jednom trostrukom vezom u lancu tvore homologni niz: etin (acetilene), CH≡CH, propin, CH3CH≡CH itd. Jako su reaktivni i pokazuju uglavnom reakcije adicije.
Količinska ili množinska koncentracija (c) otopine omjer je količine otopljene tvari (nA) i volumena (V) otopine. Jedinica koncentracije jest mol m-3 ali se više upotrebljava decimalna SI jedinica mol dm-3 (ponekad se označava s M). Koncentracija se označava oznakom c uz naznaku jedinke na koju se koncentracija odnosi ili se označava stavljanjem kemijske formule u uglatu zagradu, npr. cHCl ili c(HCl) ili [HCl].
Moment količine gibanja je fizikalna veličina koja se definira pri razmatranju rotacije tijela (analogno tome se pri razmatranju translacije definira količina gibanja tijela).
Moment količine gibanja za tijelo koje se vrti oko neke određene osi jednak je:
gdje je I moment tromosti tijela obzirom na tu os, a ω je kutna brzina tijela.
Moment količine gibanja može se definirati i za materijalnu točku s obzirom na određeno ishodište (materijalna točka ne mora se pritom gibati po kružnici). Koristi se ista definicijska formula, samo je moment tromosti materijalne točke definiran s obzirom na to ishodište kao:
gdje je m masa a r njena udaljenost od ishodišta.
Katalitičko hidrogeniranje je uvođenje vodika u nezasićene ili nečiste ugljikovodične spojeve, uz prisutnost katalizatora, pri čemu nastaju zasićeni ili očišćeni (od npr. sumpora i dušika) ugljikovodični spojevi.
Pojam kemikalije označava skupni naziv za sve kemijske proizvode, odnosno tvari priređene kemijsko-tehnološkim postupcima.
Antimon je poznat od davnih vremena (~1600. godine prije Krista). Ime mu dolazi od grčkih riječi anti i monos što znači onaj koji ne dolazi sam. Simbol dolazi od latinskog naziva za antimonov sulfid - stibium. Žuti nemetalni antimon je nestabilna alotropska modifikacija koja lako prelazi u stabilni sivi metalni antimon. Sivi antimon ima svojstvo da mu se volumen pri taljenju smanjuje. Na zraku je stabilan ali ako se zagrije izgara. Lako se otapa u oksidirajućim kiselinama. Antimon i njegovi spojevi su toksični. Nadražuje na dodir. Glavna ruda za proizvodnju antimona je stibinit (Sb2S3). Upotrebljava se kao legirni element za olovo i kositar.
Arginin je jedna od najrjeđih aminokiselina u proteinima. To je električki nabijena aminokiselina s pobočnim lancem i kao sve nabijene kiseline smješta se uglavnom na površinu bjelančevina čineći ih topivijim. Arginin je dobro dizajniran da veže fosfatni anion pa se često može naći u aktivnim centrima bjelančevina koji vezuju fosforirane supstrate. Kao kation, zajedno s lizinom, arginin igra važnu ulogu u održavanju ravnoteže naboja bjelančevina. Iako se smatra za esencijalnu aminokiselinu (mora se unositi hranom) to vrijedi samo kod mladih u razvoju.
Izjednačavanje kemijske jednadžbe je određivanje vrijednosti stehiometrijskih koeficijenata reaktanata i produkata u kemijskoj jednadžbi na način da broj atoma svakog elementa bude jednak prije i poslije reakcije.
Kemijska reakcija je promjena kemijskih svojstava tvari koje međusobno reagiraju. Kemijskom reakcijom nastaju nove tvari kidanjem veza između atoma i molekula reaktanata i njihovim ponovnim spajanjem na nov način pri čemu nastaju produkti. Kemijsku reakciju možemo ukratko prikazati kemijskom jednadžbom.
Generalić, Eni. "Formula kemijskog spoja." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav