KEMIJSKI RJEČNIK

foton    →   photon

Foton je kvant energije elektromagnetnog zračenja. Energija fotona (E) jednaka je umnošku Planckove konstante (h) i frekvencije elektromagnetnog zračenja (ν)

Planckova konstanta    →   Planck constant

Planckova konstanta (h) jedna je od temeljnih prirodnih konstanti koja pomnožena s frekvencijom zračenja daje energiju sadržanu u jednom kvantu.

Njezina je vrijednost 6.626 075 5(40)·10^-34 J s. Ime je dobila po njemačkom fizičaru Max Plancku (1858.-1947.).

kvant    →   quantum

Kvant je najmanja količina energije koja se može emitirati određenom frekvencijom. Energija se predaje ili prima samo u iznosima koji su cijeli broj kvanta. Energija kvanta (E) iznosi

gdje je h Planckova konstanta s vrijednošću 6.63·10^-34 J s a ν frekvencija elektromagnetskog zračenja.

spektar elektromagnetskog zračenja    →   electromagnetic radiation spectrum

Valne duljine elektromagnetskih valova možemo prikazati pomoću spektra elektromagnetskih zračenja. Spektar elektromagnetskog zračenja podijeljen je na nekoliko područja od γ-zračenja vrlo kratkih valnih duljina i velike energije do radiovalova valnih duljina i preko 1 000 m. Ljudsko oko vidi samo uski dio elektromagnetskog spektra - vidljivo zračenje.

elektron    →   electron

Elektroni su elementarne čestice s negativnim električnim nabojem od (1.602 189 2±0.000 004 6)×10^-19 C i 1/1837 mase protona, odnosno (9.109 534±0.000 047)×10^-31 kg.

Elektron je 1897. otkrio engleski fizičar J.J. Thompson (1856.-1940.). On je ustanovio da prilikom provođenja elektrike kroz veoma razrijeđene plinove u Crookesovoj cijevi nastaju nevidljive zrake koje se od katode šire u pravcu i pod čijim utjecajem mnoge tvari fluoresciraju. Te zrake, katodne zrake, sastoje se od negativno nabijenih čestica koje se mogu skrenuti djelovanjem električnog i magnetskog polja.

Elektroni u atomu smješteni su u sedam ljuski oko jezgre, a maksimalni broj elektrona u svakoj ljusci ograničen je fizikalnim zakonima (2n²). Vanjska ljuska nije uvijek popunjena: natrij ima dva elektrona u prvoj ljusci (2×1² = 2), osam u drugoj (2×2² = 8) i samo jedan u trećoj ljusci (2×3² = 18). Elektron iz vanjske ljuske može prijeći u nepopunjenu ljusku drugog elementa ostavljajući atom pozitivno nabijenim. Valentni elektroni su oni elektroni koji mogu biti zarobljeni od drugog atoma ili dijeljeni s drugim atomom.

Elektroni mogu biti izbačeni iz atoma toplinom, svjetlošću, električnom energijom ili bombardiranjem visokoenergetskim česticama. Slobodni elektroni koji se spontano emitiraju raspadom radioaktivnih jezgri nazivaju se β-česticama.

snaga radijacije    →   radiant power

Snaga radijacije je energija radijacije koja udari u jedinicu površine u jedinici vremena. SI jedinica snage radijacije jest J m^-2 s^-1.

reaktivnost    →   reactivity

Reaktivnost je tendencija spoja da kemijski reagira s drugim tvarima ili sam sa sobom, oslobađajući energiju.

spektroskopija    →   spectroscopy

Spektroskopija je analiza linija spektra svjetla emitiranog od pobuđenog atoma dok se njegovi elektroni vraćaju u osnovno stanje. Iz ovih se linija može izračunati energija i udaljenost između elektronskih orbitala.

standardna prosječna oceanska voda    →   standard mean ocean water

Standardna prosječna oceanska voda (SMOW - standard mean ocean water) standardni je uzorak čiste oceanske vode točno poznatog izotopskog sastava koji se čuva u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju. Koristi se za točnu kalibraciju u mjerenjima gustoće i izotopskog sastava.

elektronski afinitet    →   electron affinity

Elektronski afinitet je promjena energije koja se dešava kada atom, molekula ili radikal primi elektron. Za atom ili molekulu X može se reakcija pisati kao

Jedinica za elektronski afinitet jest kJ, ali se češće izražava u elektronvoltima.

Elektronski afinitet u istoj skupini opada s porastom atomskog broja, a u istoj periodi raste s porastom atomskog broja.