KEMIJSKI RJEČNIK

simens    →   siemens

Simens (S) izvedena je SI jedinica električne vodljivosti vodiča u kojem struja od jednog ampera proizvedi električnu potencijalnu razliku od jednog volta (S = A·V^-1 = Ω^-1). Ime je dobila po njemačkom znanstveniku Ernstu Werneru von Siemensu (1816.-1892.).

epoksi smola    →   epoxy resin

Epoksi smole jesu termostabilni polimeri dobiveni kopolimerizacijom epoksida s fenolima (npr. epiklorhidrina s bisfenolom A). Sadrže etersku vezu (-O-) i tvore čvrstu, umreženu polimernu strukturu. Epoksi smole su žilave, otporne na korozivne kemikalije i imaju dobra dielektrična svojstva. Zbog dobre adhezivnosti upotrebljavaju se u proizvodnji ljepila i lakova. Obično dolaze kao dvokomponentne smjese koje očvrsnu kad se pomiješaju.

ferit    →   ferrite

Feriti su keramički materijali opće formule MO·Fe₂O₃, gdje je M dvovalentni metal (Co, Mn, NI, ili Zn). Feriti su feromagnetični ili ferimagnetični ali nisu električni vodiči. Upotrebljavaju se za magnetske jezgre u visokofrekventnim krugovima, za izradu magnetskih traka, a veoma se mnogo primjenjuju u elektronici.

granica zapaljivosti    →   flammable limit

Granica zapaljivosti je područje koncentracija kod kojeg se smjesa zraka i zapaljivog materijala može nekim izvorom paljenja (iskrenjem, električnim lukom ili zagrijavanjem) zapaliti ili eksplodirati. Ovo područje zapaljivosti se često naziva i područje eksplozivnosti i ograničeno je donjom i gornjom granicom zapaljivosti.

Donja granica zapaljivosti je najniža koncentracija zapaljivih plinova ili para koja u smjesi sa zrakom može dovesti do izgaranja i eksplozije. Gornja granica zapaljivosti je najviša koncentracija zapaljivih plinova ili para koja u smjesi sa zrakom može dovesti do izgaranja i eksplozije.

Najšire područje zapaljivosti imaju acetilen (od 2.8 % do 93 %) i vodik (od 4.6 % do 95 %). U području koncentracije između graničnih vrijednosti doći će do sagorijevanja ili do pojave eksplozije, koja je to slabija što su koncentracije plina bliže donjoj ili gornjoj granici eksplozivnosti.

gorivi članak    →   fuel cell

Gorivi članci su naprave koje pretvaraju kemijsku u električnu energiju. Razlikuju se od baterija po tome što se proces pretvorbe odvija sve dotle dok se u članak dovode gorivo i oksidirajuće sredstvo, dok je baterija napravljena s ograničenom količinom kemikalija, te je ispražnjena kada sve kemikalije izreagiraju. Gorivi članak je galvanski članak u kojem se na elektrodama odvijaju spontane reakcije. Gorivo (uglavnom vodik) oksidira se na anodi, a oksidans (gotovo uvijek kisik ili zrak) reducira se na katodi.

Neki gorivi članci koriste kao elektrolit vodene otopine, on može biti kiseli ili alkalni, a može biti i ionski vodljiva membrana namočena vodenom otopinom. Ovakvi gorivi članci rade na relativno niskim temperaturama, od sobne temperature do temperature vrenja vode. Neki gorivi članci kao elektrolit koriste taline soli (posebno karbonata) i rade na temperaturi od nekoliko stotina Celzijevih stupnjeva. Drugi koriste ionski vodljive čvrste tvari a rade na temperaturama blizu 1 000 °C.

čvrstoća    →   strength

Čvrstoća je mehaničko svojstvo čvrstog tijela da pruža otpor rezanju. Čvrsta se tijela sastoje od jednog ili više kristala (monokristalna, polikristalna tijela) ili su amforna.

jaki elektrolit    →   strong electrolyte

Jaki elektroliti su oni elektroliti koji u vodenim otopinama potpuno disociraju na svoje ione i koji dobro provode električnu struju.

galvanski članak    →   galvanic celll

Galvanski članak (naponski članak, Voltin članak) jest elektrokemijski članak u kojem se kemijska energija spontano pretvara u električnu. Galvanski članak sastoji se od dva polučlanka, a svaki polučlanak od elektrode uronjene u elektrolit. Elektrolit može biti zajednički za obje elektrode ili različit za svaku elektrodu. Dva elektrolita odvajamo polupropusnom membranom ili ih spajamo elektrolitskim mostom. Ako se elektrode povežu nekim vodičem, elektroni putuju kroz vodič od negativnog pola prema pozitivnom polu.

Danielov članak je primjer galvanskog članka. Sastoji se od bakrene i cinkove elektrode, a kao elektrolit služe otopine bakrova(II) sulfata i cinkova sulfata odijeljene polupropusnom membranom. Kada se elektrode spoje električnim vodičem kroz strujni krug će proteći električna struja. Na negativnom polu (cinkovoj elektrodi) zbiva se proces oksidacije A na pozitivnom polu (bakrenoj elektrodi) zbiva se proces redukcije.

Elektromotornu silu galvanskog članka možemo izračunati iz razlike redoks potencijala tvari koja se reducirala (bakra) i tvari koja se oksidirala (cinka).

Galvanski članak može se shematski prikazati upotrebom okomite crte. Uobičajeno je da se oksidirana vrsta piše s lijeve strane.

Ime je dobila u čast talijanskog znanstvenika i liječnika Luigia Galvania (1737.-1798.).

motorni benzin    →   gasoline

Motorni benzini su smjese ugljikovodika s 5 do 12 ugljikovih atoma u molekuli. Dobivaju se preradom nafte ka frakcije s vrelištem od 40 °C do 200 °C. Služe kao pogonsko gorivo klipnih benzinskih motora. Motorni benzini znatno se razlikuju po svom sastavu a jedno od mjerila određivanja njihove kvalitete je oktanski broj. Što benzin ima veći oktanski broj ima veću otpornost prema detonantnom izgaranju i može se koristi u motorima s većim kompresijskim omjerom. Oktanski broj definiran je kao odnos oktana s dobrim antidetonatorskim svojstvima (po definiciji ima vrijednost 100) i n-heptana s lošim (po definiciji ima vrijednost 0).

temperaturno područje    →   temperature rating

Temperaturno područje su najviša i najniža temperatura pri kojoj se neki proizvod može kontinuirano upotrebljavati bez gubljenja osnovnih svojstava. Npr. za električne izolatore često se navodi temperaturno područje na kojoj će taj izolator pružati odgovarajuću zaštitu od proboja struje.