KEMIJSKI RJEČNIK

bireta    →   burette

Bireta je graduirana staklena cijev koja na donjoj strani ima stakleni pipac pomoću kojeg se može ispustiti točno određena količina tekućine. Unutrašnji promjer birete mora u čitavoj dužini biti jednak jer o tome ovisi točnost mjerenja volumena. Birete se prvenstveno koriste u volumetrijskoj analizi za titraciju sa standardnom otopinom reagensa. Najčešće se koristi Schellbachova bireta od 50 mL s podjelom na 0.1 mL. Svaka bireta je kalibrirana na izljev. Za serijska određivanja upotrebljavaju se automatske birete.

elektromotorna sila    →   electromotive force

Elektromotorna sila (e.m.f. ili E_MF ili EMS) razlika je potencijala između dviju različitih elektroda koje su uronjene u isti elektrolit ili između dvaju polučlanaka spojenih elektrolitnim mostom.

elektronvolt    →   electron volt

Elektronvolt (eV) stara je jedinica energije koja se upotrebljava u nuklearnoj fizici. Jedan elektronvolt iznosi približno 1.602 177×10^-19 J. Definiran je kao kinetička energija koju elektron ima kada se ubrza potencijalnom razlikom od jednog volta.

Butler-Volmerova jednadžba    →   Butler-Volmer equation

Butler-Volmerova jednadžba jest temeljna jednadžba elektrokemijske kinetike koja daje ovisnost gustoće struje o potencijalu elektrode. Razlika potencijala elektrode kod kojeg teče struja i ravnotežnog potencijala elektrode (E – E°) naziva se aktivacijski prenapon, η. Prenapon će biti veći od nule u slučaju anodnih reakcija, a manji od nule u slučaju katodnih reakcija.

gdje je i_o gustoća struje izmjene, η je prenapon (η = E - E_o), n je broj elektrona, α_C je prijenosni broj kationa a α_A prijenosni broj aniona

Faradejska reakcija    →   Faradaic reaction

Faradejska reakcija je heterogena reakcija prijenosa naboja koja se odvija na elektrodnoj površini.

toplina nastajanja    →   heat of formation

Toplina nastajanja ili entalpija nastajanja jest toplina koja se oslobodi ili apsorbira kada nastane jedan mol tvari iz njegovih sastavnih elemenata pri standardnim uvjetima.

molarni volumen    →   molar volume

Molarni volumen je volumen koji zauzima jedan mol tvari. Volumen plina, uz standardne uvjete (temperatura 0 °C i tlak 101 325 Pa), iznosi 22.4 dm³mol^-1.

klorinitet    →   chlorinity

Klorinitet (simbol Cl) je definiran kao ukupna količina halida (klorida, bromida i jodida) u 1 kg mora, a da su pri tome jodid i bromid zamijenjeni ekvivalentnom količinom klorida. Kako bi se napravio neovisnim o promjenama atomskih masa halida, klorinitet se danas definira kao masa čistog srebra potrebna da se istalože svi kloridi, bromidi i jodidi pomnožena s 0.37285233. Klorinitet se općenito određuje kako bi se izračunala slanost (salinitet) mora.

Klorinitet se određuje Mohrovom metodom, jednom od najstarijih metoda titracije - uveo ju je 1856. njemački kemičar Karl Friedrich Mohr (1806.-1879.), titracijom uzorka mora sa standardnom otopinom srebrovog nitrata (AgNO₃) uz kalijev kromat (K₂CrO₄) kao indikator.

pri tome se uz AgCl talože još i AgBr i AgI.

Problem kod Mhorove titracije je u tome što srebrov nitrat nije primarni standard. Kako bi ovo izbjegao i omogućio da sva mjerenja saliniteta budu usporediva, predsjednik Međunarodnog povjerenstva za istraživanje mora (ICES, International Council for the Exploration of the Sea), danski fizičar Martin Knudsen (1871.-1949.) definirao je kao standard Normalnu vodu (Eau de mer Normale) stalnog sastava s točno određenim klorinitetom (oko 19.38 ‰). Ova voda je potom korištena za standardizaciju otopine srebrova nitrata. Na taj način sva određivanja kloriniteta referirala su se na isti standard što je omogućilo da svi rezultati budu usporedivi. Upotrebom Normalne vode, Knudsenove pipete i birete za analizu te Hidrografskih tablica dobivali su se rezultati točnosti usporedive onima dobivenim gravimetrijom.

Mjerenjem saliniteta i kloriniteta u devet uzoraka mora iz različitih dijelova svijeta Knudsen je, 1889., došao do empirijske formule za određivanje saliniteta:

Ova formula koristila se do 1962., kada je Zajedničko vijeće za oceanografske tablice i standarde (JPOTS, Joint Panel for Oceanographic Tables and Standards) odredilo novu konstantu proporcionalnosti u Knudsenovoj formuli

simens    →   siemens

Simens (S) izvedena je SI jedinica električne vodljivosti vodiča u kojem struja od jednog ampera proizvedi električnu potencijalnu razliku od jednog volta (S = A·V^-1 = Ω^-1). Ime je dobila po njemačkom znanstveniku Ernstu Werneru von Siemensu (1816.-1892.).

stupanj    →   degree

1. Stupanj je jedinica temperature na specificiranoj skali. Temperature vrenja i smrzavanja vode na Fahrenheitovoj skali su 212 i 32 stupnja a na Celsiusovoj 100 i 0 stupnjeva.

2. Stupanj je jedinica za mjerenje kuta. Krug je podijeljen na 360 stupnjeva. Svaki stupanj je podijeljen na 60 minuta a svaka minuta na 60 sekundi. Za razliku od ostalih jedinica pisanje eksponenta jedinica za kut u ravnini piše se odmah iza broja, bez razmaka (α = 2°3'4").

3. Stupanj polinoma je najveća potencija na koju je podignuta varijabla u polinomu. Primjerice, 4x³ + 3x² + x + 7 je polinom trećeg stupnja.