KEMIJSKI RJEČNIK

alotropska modifikacija    →   allotropic modification

Različite tvari istog elementarnog sastava nazivamo alotropima ili alotropskim modifikacijama. U slučaju kisika imamo dvije alotropske modifikacije: "normalni" dvoatomni kisik (O₂) i troatomni kisik (O₃) ili ozon.

alotropija    →   allotropy

Alotropija (gr. allos, drugačije, and tropos, ponašanje) je pojavljivanje elemenata u dva ili više različitih molekulskih ili kristalnih oblika koji imaju različita kemijska i fizikalna svojstva. Razlika između ovih oblika može biti u njihovoj kristalnoj strukturi (bijeli, crveni i crni fosfor), broju atoma u molekuli (dvoatomni kisik i troatomni ozon) ili u molekularnoj strukturi kapljevine (tekući helij i helij II).

U nekim slučajevima alotropi su stabilni samo u određenom temperaturnom području koje je definirano temperaturom pretvorbe pri kojoj jedan alotrop prelazi u drugi. Primjerice, bijeli (metalni) kositar stabilan je ispod 13.2 °C a sivi (nemetalni) kositar stabilan je iznad 13.2 °C. Ova vrsta alotropije naziva se enantiotropija. Alotropija kod koje nema temperature (točke) pretvorbe naziva se monotropija.

Izraz alotropija ne može se primijeniti na tvari u različitim agregatnim stanjima, npr. kada se led topi i prelazi iz čvrstog leda u tekuću vodu.

Alotropija općenito opisuje pojavu polimorfizma kod elemenata, dok se polimorfija odnosi na svaku tvar koja može imati više kristalnih struktura.

moment količine gibanja    →   angular momentum

Moment količine gibanja je fizikalna veličina koja se definira pri razmatranju rotacije tijela (analogno tome se pri razmatranju translacije definira količina gibanja tijela).

Moment količine gibanja za tijelo koje se vrti oko neke određene osi jednak je:

gdje je I moment tromosti tijela obzirom na tu os, a ω je kutna brzina tijela.

Moment količine gibanja može se definirati i za materijalnu točku s obzirom na određeno ishodište (materijalna točka ne mora se pritom gibati po kružnici). Koristi se ista definicijska formula, samo je moment tromosti materijalne točke definiran s obzirom na to ishodište kao:

gdje je m masa a r njena udaljenost od ishodišta.

azeotropi    →   azeotrope

Azeotropi su smjese dviju kapljevina koje vriju s konstantnim sastavom, tj. sastav pare isti je kao i sastav tekućine. Azeotropne smjese pokazuju maksimum ili minimum u dijagramu vrelište - sastav. Frakcijskom destilacijom azeotropne smjese mogu se dobiti jedna čista komponenta i azeotrop (smjesu konstantnog vrelišta). Sastav azeotropne smjese ovisi o tlaku.

barijerni film    →   barrier film

Barijerni film je tanki kontinuirani neporozni električno nevodljivi sloj na metalnoj površini, obično oksidnog sastava.

binaran    →   binary

Binaran, (lat. bini - po dva, par), dvočlan, dvostruk; sastavljen od dva dijela, dvije jedinice (binarne legure, binarni spojevi, binarni brojčani sustav).

analitička vaga    →   analytical balance

Analitička vaga je instrument za precizno određivanje mase tvari. Analitička vaga osjetljiv je i skup instrument, a o njezinoj ispravnosti i preciznosti ovisi točnost rezultata analize. Najrašireniji tip analitičke vage jest vaga nosivosti 100 g i osjetljivosti 0.1 mg. Ni jednu kvantitativnu kemijsku analizu nije moguće napraviti bez upotrebe vage jer, bez obzira na metodu koju koristimo, uvijek treba odvagati uzorak za analizu i potrebne količine reagensa za pripravu otopina.

Analitičke vage smještaju se u staklene ormariće koji ih štite od prašine i zračnih struja koje bi mogle poremetiti položaj ravnoteže. Stalak vage pričvršćen je na debelu staklenu ili kamenu ploču kako bi se manjile vibracije, dok se horizontalnost vage provjerava ugrađenom okruglom libelom . Os oko koje se okreće poluga vage oštri je brid trostrane ahatne prizme (ahat se odabire zbog svoje tvrdoće) koji se nalazi na ravnoj podlozi od istog materijala. Zdjelice su također obješene na ahatne noževe. Noževi (prizme) i ležajevi najodgovorniji su za preciznost analitičke vage i treba ih čuvati od oštećenja. Stoga poluga i zdjelice leže na ležajevima samo kada promatramo njihanje vage dok u svakom drugom slučaju vaga mora biti zakočena.

Princip rada moderne laboratorijske vage temelji se na svojem prethodniku - vagi s jednakim krakovima. Tijelo nepoznate mase stavlja se na jednu stranu vage a utezi poznate mase na drugu. Kada se pokazivač vrati u središnji položaj, sile na oba kraka su jednake, a težina nepoznatog predmeta odredi se iz masa dodanih utega.

Moderne elektroničke laboratorijske vage temelje se na mjerenju struje potrebne da se pokretna elektromagnetna zavojnica vrati na svoju nultu poziciju iz koje je pomaknuta zbog opterećivanja vage tijelom čija se masa mjeri.

atmosfera    →   atmosphere

1. Atmosfera je stupac zraka koji se pruža nekoliko stotina kilometara iznad površine Zemlje. Gustoća zraka smanjuje se s visinom. Atmosfera se sastoji od 78 % dušika, 21 % kisika i 0.9 % argona. Ostatak (0.1 %) čine ozon, vodena para, ugljikov dioksid, metan, helij i neon. Atmosfera je podijeljena u različita područja. Dva najniža sloja, troposfera (sloj najbliži Zemljinoj površini) i stratosfera, sadrže više od 99 % svih molekula u atmosferi.

2. Standardna atmosfera (atm) je zastarjela jedinica za tlak koja je jednaka tlaku zraka mjerenom kod srednje razine mora.

1 atm = 101 325 Pa

Tehnička atmosfera (at) je stara jedinica za tlak iz MKpS sustava.

1 at = 98 066.5 Pa

1 atm = 1.033 227 453 at

biokemija    →   biochemistry

Biokemija (bio + kemija) je znanost o kemijskom sastavu živih bića i o kemijskim promjenama u živim organizmima.

atom    →   atom

Atom (grč. nedjeljiv) je najsitnija čestica kemijskog elementa koja se kemijskim putem ne može dalje rastavljati. Rutherford-Bohrov model prikazuje atom kao pozitivno nabijenu jezgru veličine oko 10^-14 m sastavljenu od protona (pozitivnih čestica) i neutrona (neutralnih čestica) oko koje kruže negativno nabijeni elektroni. Broj protona i elektrona jednak je tako da je atom električki neutralna čestica. Promjer atoma je oko 10^-10 m.