KEMIJSKI RJEČNIK

amonijak    →   ammonia

Amonijak, NH₃, je bezbojan plin oštrog i neugodnog mirisa. Lako je topljiv u vodi i alkoholu, karakterizira ga vodikova veza, pa ima osobine polarnog otapala.

pivo    →   beer

Pivo je alkoholno piće koje se proizvodi iz ječma začinjenog hmeljem. Pivo se prouzvodi fermentacijom smjese vode, ječmenih klica i hmelja uz dodatak posebnog pivskog kvasca. Sadrži od 2 % do 5 % alkohola. Može biti od zlatno-žute do skoro crne boje.

ugljen    →   coal

Uglenj je crna ili crno-smeđa, zapaljiva sedimentna stijena, sa sadržajem ugljika od 30 %(lignit) do 98 %(kameni ugalj), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva. Nastao je raspadanjem i sabijanjem biljne tvari u močvarama tijekom millijuna godina. Ugljen se vadi u ugljenokopima, a primarno se upotrebljava kao gorivo.

barij    →   barium

Barij je 1808. godine otkrio Sir Humphry Davy (Engleska). Ime mu dolazi od grčke riječi baris što znači težak. To je srebrno bijeli, mekani metal. Barij veoma lako reagira kisikom iz zraka pa se čuva u petroleju. Reagira s vodom i alkoholom. Barij je otrovan. Svi njegovi topljivi spojevi su toksični. Barijev karbonat se koristi kao otrov za štakore. Glavni minerali su mu barit (BaSO₄) i viterit (BaCO₃). Upotrebljava se u radio tehnici za uklanjanje i posljednjih tragova kisika iz vakuum-cijevi.

benzen    →   benzene

Benzen (benzol), C₆H₆, najjednostavniji je aromatski ugljikovodik, lako hlapiva tekućina karakteristična mirisa, vrelišta 80 °C, netopljiva u vodi, topljiva u benzinu, alkoholu i eteru. Gori jako čađavim plamenom, a pomiješan sa zrakom stvara eksplozivnu smjesu. Pare su mu vrlo otrovne.

Njemački kemičar Friedrich August Kekulé je, 1865., predložio strukturu molekule benzena kao heksagonalni prsten koji se sastoji od šest atoma ugljika s naizmjeničnim jednostrukim i dvostrukim ugljik-ugljik vezama. Takva struktura kaže da bi benzen trebao biti vrlo reaktivan ali to nije slučaj. Mi danas znamo da je struktura benzena doista šesterokutna, kod koje su sve C-C veze jednake i čija se duljina nalazi između onih za jednostruku i dvostruku vezu. To je objašnjeno time da se π-orbitale susjednih ugljikovih atoma preklapaju i tvore delokaliziranu molekulsku orbitalu koja se proteže oko prstena, dajući mu dodatnu stabilnost i sukladno tomu smanjenu reaktivnost. To je razlog zašto se strukturna formula benzena predstavlja kao šesterokut s krugom u sredini koji predstavlja delokalizirane elektrone.

Bunsenov članak    →   Bunsen’s cell

Bunsenov članak je primarni članak koji je razvio Robert W. Bunsen. Sastoji se od cinkove katode uronjene u razrijeđenu otopinu sumporne kiseline i ugljikove anode uronjene u koncentriranu otopinu dušične kiseline. Elektrolitske otopine odijeljene su poroznom stjenkom. Članak ima elektromotornu silu od 1.9 V.

fermentacija    →   fermentation

Fermentacija (vrenje) je skup biokemijskih reakcija koje dovode do pucanja složenih organskih molekula u jednostavnije tvari. (npr. raspad šećera u alkohol i CO₂). Fermentaciju kataliziraju enzimi.

gasohol    →   gasohol

Gashol (E10) je alternativno gorivo dobiveno miješanjem 10 % denaturiranog alkohola i 90 % benzina. Može se koristiti u svim motorima s unutrašnjim sagorijevanjem bez potrebe za preinakama na motoru ili sustavu za dovod goriva.

parfem    →   perfume

Parfemi su smjese ili alkoholne otopine prirodnih ili umjetnih hlapljivih tvari ugodna mirisa. Obično sadrže biljna eterična ulja ili njima srodne estere, etere, aldehide i ketone.

katoda    →   cathode

Katoda je negativna elektroda u elektrolitičkoj ćeliji na kojoj se odvija reakcija redukcije (primanje elektrona) kad kroz ćeliju teče struja.

U primarnim ili sekundarnim člancima (baterijama ili akumulatorima) katoda je elektroda koja spontano postaje negativna tijekom pražnjenja i koja zbog toga otpušta elektrone.

U vakuumskim elektroničkim uređajima katoda emitira elektrone.