Ortho položaj u organskoj kemiji položaj je u kojem su na benzenovom prstenu vezane dvije skupine u položajima 1 i 2. Upotrebljava se kratica o-, npr. o-hidrokinon je 1,2-dihydroxybenzene.
Para položaj u organskoj kemiji je onaj položaj u kojem su na benzenov prsten vezane dvije skupine u položaju 1 i 4. Upotrebljava se kratica p-, npr. p-hidrokinon je 1,4-dihydroxybenzene.
More, odnosno morska voda, nezasićena je homogena otopina koja se sastoji od vode kao otapala (96.5 %) i otopljenih soli (3.5 %) te manjih količina partikularne tvari, otopljenih plinova i organskih sastojaka. Veći dio Zemlje pokriven je morskom vodom. Od ukupne površine Zemlje (510 100 000 km2) svjetski oceani prekrivaju skoro 71 % (361 840 000 km2) s prosječnom dubinom od 3 682.2 m.
Gustoća morske vode je, zbog njene slanosti, viša od one čiste vode. Uz to, povećanjem slanosti vode snižava se temperatura ledišta a povisuje temperatura vrelišta mora. Prosječna slanost oceana je 35 ‰, što iznosi oko 35 g čvrste tvari otopljene u 1 kg morske vode. Ispitivanjem koncentracija najzastupljenijih soli u moru utvrđeno je da je njihov relativan odnos u moru konstantan bez obzira na njihovu apsolutnu količinu. Samo šest elemenata i spojeva čine oko 99 % otopljenih soli u moru: klorid (Cl-), natrij (Na+), sulfat (SO42-), magnezij (Mg2+), kalcij (Ca2+) i kalij (K+).
Sedimentne stijene nastaju akumulacijom i naknadnom konsolidacijome sedimenata u različite vrste stijena. Tri su glavna tipa sedimentnih stijena:
Klastične sedimentne stijene građene su od diskretnih fragmenata ili klasta nastalih iz drugih stijena.
Kemijske (kemogene) sedimentne stijene nastale precipitacijom, tj. izlučivanjem minerala iz zasićenih vodenih otopina.
Biogene (organogene) sedimentne stijene nastale akumuliranjem organske tvari (treset, ugljen, nafta) ili taloženjem anorganskih skeletnih dijelova, uglavnom morskih, organizama.
Ovisno o veličini sedimentne čestice podijeljene su u šest kategorija:
Akceleratori su naprave koje služe za ubrzavanje nabivenih čestica (protona, deuterona, α-čestica). Čestice se pod utjecajem električnog polja ubrzavaju, a pomoću magnetnog polja zadržavaju unutar određenog prostora. Kad postignu dovoljno veliku brzinu (tj. dovoljno veliku energiju), usmjeravaju se na metu koju želimo bombardirati. Najpoznatije vrste akceleratora jesu ciklotron, sinhrotron, betatron.
Akceleratori su ubrzivači kemijske reakcije, odnosno katalizatori.
Akumulator (lat. accumulare - nakupljati, nagomilati) jeste naprava za sakupljanje električne energije. Električna energija se tijekom punjenja pretvara u kemijsku energiju produkata koji nastaju u akumulatoru. Najčešće vrste su olovni akumulatori i nikal-kadmijevi akumulatori.
Acetali su organski spojevi opće formule R2C(OH)OR’ (R’ ≠ H) nastali adicijom alkohola na karbonilnu skupinu aldehida ili ketona. prvobitno se pojam odnosio samo na spojeve izvedene iz aldehida (jedan R = H) ali je poslije proširen da obuhvati i spojeve izvedene iz ketona (nijedan R = H ). Miješani acetali imaju različite R’ skupine. Nastajanje acetala je reverzibilno; acetali mogu u kiseloj sredini hidrolizirati do aldehida (ketona).
Acetal, 1,1-dietoksietan (CH3CH(OC2H5)2), tekućina je ugodna mirisa nastala adicijom etilnog alkohola na acetaldehid. Služi kao otapalo i u organskim sintezama.
Kiseli halogenid je organski spoj koji sadrži grupu -COX, gdje X označava atom halogena
Kiselo-bazni indikatori najčešće su slabe organske kiseline kao što su lakmus, metil oranž ili fenolftalein koji mijenjaju boju kad primaju ili otpuštaju H+ ion.
Generalić, Eni. "Organska kemija." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav