KEMIJSKI RJEČNIK

bronca    →   bronze

Bronca (lat. aes Brundisinum - brindizijski bakar), legura je bakra i kositra u kojoj se sadržaj kositra kreće od 4 % do 25 %. Bronce s više od 10 % kositra su tvrđe i otpornije na koroziju. Stajanjem na zraku na bronci se stvara smeđi ili zeleni film koji je štiti od korozije. Dodatak silicija i aluminija povećava otpornost bronce na koroziju. Fosfor, olovo, cink i drugi metali dodaju se kako bi bronca imala željena svojstva. Bronca je tvrda i lako se lijeva pa se upotrebljava za izradu ležaja, ventila i drugih dijelova stroja.

Bronca je bila jedna od prvih legura razvijenih od antičkih metalurga. Brončano doba u Europi trajalo je od 2200. do 700. pr.Kr. Bronca se upotrebljavala za izradu oružja (vrhove koplja i strijela, mačeve i noževe) kao i za izradu umjetničkih predmeta.

Izraz bronca koristi se za mnoge legure bakra koje sadržavaju malo ili nimalo kositra ali imaju sličnu boju, npr. aluminijska bronca, manganska bronca i silicijska bronca. Aluminijska bronca upotrebljava se za izradu specijalnih alata je ne iskri pri udarcu. Manganska bronca je u stvari mjed koji sadrži mangan. Koristi se za izradu brodskih propelera zbog svoje čvrstoće i otpornosti na koroziju u morskoj vodi.

Bunsenov plamenik    →   Bunsen burner

Bunsenov plamenik standardni je izvor topline u laboratoriju. Faradayev izum usavršio je njemački kemičar Roberts Bunsen (1811.-1899.) za potrebe svojih radova na spektroskopiji. Bunsenov plamenik sastoji se od metalne cijevi kroz koju se usmjerava mlaz plina i postolja. Zrak se uvlači kroz otvore na dnu cijevi prekrivene prstenom kojim se regulira protok zraka. Kada prsten potpuno prekriva otvore plamenik gori žutim sigurnosnim plamenom. Uz potpuno slobodne otvore, u cijevi je dovoljno zraka i plin gori plavim plamenom koji dostiže temperature od 1 500 °C. Bunsenovim plamenikom može se zagrijava izravno plamenom ili posredno preko azbestne mrežice i vodene kupelji.

obrastanje    →   fouling

1. Obrastanje je nakupljanje netopljivih naslaga (bakterija, koloida, oksida) na cijevima izmjenivača topline.

2. Obrastanje je nakupljanje morskih organizama na uronjenoj metalnoj površini.

Bunsen, Robert Wilhem    →   Bunsen, Robert Wilhem

Robert Wilhem Bunsen (1811.-1899.) njemački je kemičar koji je imao profesuru u Kasselu, Marburgu i Heidelbergu. Njegova rana istraživanja na organometalnim spojevima arsena dovela su, zbog eksplozije, do gubitka jednog oka. Bunsenov najvažniji rad je razvoj nekoliko tehnika za odvajanje, identificiranje i mjerenje različitih tvari. Unaprijedio je galvanski članak kako bi mogao izolirati čiste metale - Bunsenov članak.

Osnovni komad laboratorijskog pribora, plamenik koji nosi njegovo ime, nije izumio on već je unaprijedio Faradayev izum za potrebe svojih istraživanja spektroskopije. Kombinacijom Bunsenovog plamenika i staklene prizme (Bunsen-Kirchhoffov spektroskop) zajedno s njemačkim fizičarom Gustavom Kirchoffom otkrio je cezij (1860.) i rubidij (1861.).

kadmij    →   cadmium

Kadmij je 1817. godine otkrio Friedrich Stromeyer (Njemačka). Ime je dobio po latinskom - cadmia ili grčkom - kadmenia nazivu za kalaminu (ZnCO₃). To je mekani srebrno bijeli sjajni metal koji se lako može prerezati nožem. Stabilan je u zraku pri sobnim temperaturama. Otapa se u kiselinama i to mnogo lakše u oksidirajućim, a ne otapa se u lužinama. Kadmij i otopine njegovih spojeva su toksični. Količina kadmija u Zemljinoj kori je oko tisuću puta manja od količine cinka. Dobiva se kao nusproizvod pri proizvodnji cinka, olova i bakra iz sulfidnih ruda. Upotrebljava se kao prevlaka na željezu, naročito za upotrebu u alkalnim uvjetima. Od kadmija se pripremaju neke niskotaljive legure, izrađuju Ni-Cd baterije a koristi se i u nuklearnim reaktorima jer dobro apsorbira neutrone.

cezij    →   caesium

Cezij su 1860. godine otkrili Robert Bunsen i Gustav Kirchhoff (Njemačka). Ime mu dolazi od latinske riječi caesius za nebesko plavu boju. To je veoma mekani, srebrno bijeli metal. Burno reagira s vodom. Na zraku izgara do superoksida (CsO₂). Obično se nalazi uz ostale alkalijske metale pa se dobiva kao nusprodukt pri proizvodnji kalija iz karnalita. Koristi se za proizvodnju fotoelektričnih ćelija.

frakcijska kristalizacija    →   fractional crystallisation

Frakcijska kristalizacija metoda je razdvajanja smjese topljivih spojeva. Smjesa se otopi u toplom otapalu a potom se postepeno snižava temperatura. Najmanje topljiva komponenta će se prva iskristalizirati ostavljajući ostale u otopini. Pažljivim odabirom otapala i kontrolom temperature ponekad je moguće ukloniti komponente jednu po jednu.

Haber, Fritz    →   Haber, Fritz

Fritz Haber (1868.-1934.) njemački je kemičar; dobio je Nobelovu nagradu za kemiju (1918.) za razvoj metode za sintezu amonijaka. S Carlom Boschom izumio je industrijski proces za proizvodnju amonijaka.

harmoničko gibanje    →   harmonic motion

Jednostavno harmoničko gibanje nastaje kad na tijelo pomaknuto iz položaja ravnoteže djeluje povratna sila, po veličini proporcionalna pomaku. Uobičajeni primjer su gibanje tijela pričvršćenog o elastičnu oprugu (vidi Hookeov zakon) i gibanje matematičkog njihala. Tijelo se giba periodično, amo-tamo oko položaja ravnoteže.

kalcij    →   calcium

Kalcij je 1808. godine otkrio Sir Humphry Davy (Engleska). Ime je dobio po latinskom nazivu za vapno - calix. To je mekani, srebrno bijeli metal čija se izložena površina prekrije slojem oksida i nitrida. Reagira s vodom i kisikom. U prirodi se uvijek nalazi u obliku spojeva. Kao vapnenac (CaCO₃) čini čitave planine, a vrlo rašireni mineral je i sadra ili gips (CaSO₄·2H₂O). U metalurgiji se upotrebljava za dezoksidaciju bakra i berilija, i za legiranje olova.