KEMIJSKI RJEČNIK

einsteinij    →   einsteinium

Einsteinij je1952. godine otkrio A. Ghiorso (USA). Ime je dobio u čast fizičara Alberta Einsteina (1879.-1955.). To je sintetski radioaktivni metal. Einsteinij nastaje u termonuklearnim eksplozijama. Može se dobiti sukcesivnom apsorpcijom neutrona nižih elemenata, kao što je plutonij.

elektrokemijski potencijal    →   electrochemical potential

Elektrokemijski potencijal je mjera tendencije metala da formira ione u kapljevini.

elementarna tvar    →   elementary substance

Elementarna tvar je jednostavna čista tvar koja se ne može, metodama kemije, dalje rastaviti na jednostavnije tvari.

Born-Haberov kružni proces    →   Born-Haber cycle

Born-Haberovim kružnim procesom izračunava se energija kristalne rešetke. Ova metoda temelji se na termodinamičkom principu da prilikom prijelaza nekog kemijskog sustava iz jednog stanja u drugo ukupna oslobođena (ili apsorbirana) energija ne ovisi o putu reakcije. Za spoj MX energija kristalne rešetke je entalpija reakcije

Toplina nastajanja kristala spoja MX iz elemenata je entalpija reakcije

Zbrajanjem entalpija za svaki korak procesa nastajanja kristala iz elementa može se izračunati energija kristalne rešetke. Ti koraci jesu:

1) Atomizacija metala

2) Atomizacija nemetala

3) Ionizacija metala

Ovo se dobiva iz energije ionizacije.

4) Ionizacija nemetala

Ovo je elektronski afinitet.

5) Nastajanje kristala

Zbrajanjem procesa od 1 do 5 dobijemo

iz čega se može izračunati energija kristalne rešetke ΔH_L.

bor    →   boron

Bor su 1808. godine otkrili Sir Humphry Davy (Engleska) i Joseph-Louis Gay-Lussac i L. J. Thenard (Francuska). Ime mu dolazi od arapskog naziva buraq koji se koristio za boraks. To je polumetal s unikatnom kemijom i nomenklaturom spojeva. Amorfni bor je tamni prah i za razliku od kristalnog, prilično je reaktivan. Zagrijan na zraku sam se zapali. Kristalni bor je izvanredno tvrd i kemijski je inertan. Ne reagira s kisikom, vodom, lužinama a od kiselina reagira samo s vrućom koncentriranom nitratnom i sulfatnom kiselinom. S većinom metala stvara boride. Bor se rijetko nalazi u većim količinama, najčešće u obliku boraksa (Na₂B₄O₇·10H₂O), kernita (Na₂B4O₇·4H₂O) ili kolemanita (Ca[B₃O₄(OH)₃]·H₂O). Najviše se upotrebljava u proizvodnji stakla (borsilikatno staklo), keramike i sredstava za čišćenje.

Faradayev kavez    →   Faraday cage

Faradayev kavez predstavlja zaštitu od električnog polja. Sastoji se od metalne mreže, odnosno kaveza unutar kojeg se nalazi električna oprema koja se na taj način štiti od djelovanja električnog polja. Ime je dobio prema britanskom znanstveniku Michaelu Faradayu (1791.-1867.).

fermij    →   fermium

Fermij je 1953. godine otkrio Albert Ghiorso (USA). Ime je dobio u čast talijanskog fizičara Enrica Fermia (1901.-1954.). To je sintetski radioaktivni metal. Fermij nastaje u termonuklearnim eksplozijama. Može se dobiti sukcesivnom apsorpcijom neutrona nižih elemenata, kao što je plutonij.

kovanje    →   forging

Kovanje je mijenjanje oblika kovkih metala pod tlakom ili udarcem pri čemu se mijenjaju i neka mehanička svojstva metala.

formaldehid    →   formaldehyde

Formaldehid, HCHO, je najjednostavniji aldehid. Dobiva se katalitičkiom oksidacijom metanola (na 500 °C uz srebro kao katalizator).

Brinellova tvrdoća    →   Brinell hardness

Brinellova tvrdoća je tvrdoća neke kovine određena metodom švedskog inženjera Johana Brinella (1849.-1925.), utiskivanjem čelične kuglice od 10 mm promjera silom od 300 N do 30 000 N na ravnu površinu ispitivanog materijala. Odnos sile i površine nastale udubine daje nam tvrdoću po Brinellu.