KEMIJSKI RJEČNIK

katalitičko hidrogeniranje    →   catalytic hydrogenation

Katalitičko hidrogeniranje je uvođenje vodika u nezasićene ili nečiste ugljikovodične spojeve, uz prisutnost katalizatora, pri čemu nastaju zasićeni ili očišćeni (od npr. sumpora i dušika) ugljikovodični spojevi.

Celzijev stupanj    →   Celsius

Celzijev stupanj je jedinica temperature definirana temperaturama 0 °C i 100 °C kao ledištem i vrelištem vode. Celzijev stupanj je izvedena SI jedinica s posebnim nazivom i znakom.

atmosfera    →   atmosphere

1. Atmosfera je stupac zraka koji se pruža nekoliko stotina kilometara iznad površine Zemlje. Gustoća zraka smanjuje se s visinom. Atmosfera se sastoji od 78 % dušika, 21 % kisika i 0.9 % argona. Ostatak (0.1 %) čine ozon, vodena para, ugljikov dioksid, metan, helij i neon. Atmosfera je podijeljena u različita područja. Dva najniža sloja, troposfera (sloj najbliži Zemljinoj površini) i stratosfera, sadrže više od 99 % svih molekula u atmosferi.

2. Standardna atmosfera (atm) je zastarjela jedinica za tlak koja je jednaka tlaku zraka mjerenom kod srednje razine mora.

1 atm = 101 325 Pa

Tehnička atmosfera (at) je stara jedinica za tlak iz MKpS sustava.

1 at = 98 066.5 Pa

1 atm = 1.033 227 453 at

vrećasti filtar    →   bag filter

Vrećasti filtri su jedinice unutar mehaničkog sustava filtriranja kroz koje se propuhuje zrak i u kojima se skupljaju krute čestice sadržane u zraku. Efikasnost ovih sustava je od 92 % do 95 %. Kućni usisivači imaju platneni ili papirnati vrećasti filtar.

Vrećasti filtri su ekonomična metoda za uklanjanje krutih čestica iz tekućina. Filtar vreća stavi se u tlačnu posudu kroz koju tekućina prolazi iznutra prema vani. Krute čestice ostaju u vreći a čista voda izlazi vani. Moguća ja filtracija čestica manjih od 1 μm. Vreće se mogu koristiti više puta što ovisi o o tome koja se krutina izdvaja.

Balmerova serija    →   Balmer series

Balmerova serija je emisijski spektar vodika koji nastaje skokom elektrona iz viših kvantnih stanja u drugo kvantno stanje.

kemijsko svojstvo    →   chemical property

Kemijsko svojstvo je svojstvo koje se promatra pri pretvorbi tvari u jednu ili više novih tvari. Mjerenje kemijskog svojstva uvijek uključuje kemijsku promjenu. Primjerice, da bismo utvrdili zapaljivost benzina, moramo ga zapaliti pri čemu dobivamo ugljikov dioksid i vodu.

kloriranje    →   chlorination

1. Kloriranje je uvođenje klora u molekulu organskog spoja adicijom ili supstitucijom.

2. Kloriranje je dezinficiranje vode za piće ili bazena plinovitim klorom ili njegovim spojevima.

klorocitet    →   chlorosity

Klorocitet je količina halida (klorida, bromida i jodida) određena volumetrijskom metodom na isti način kao i klorinitet, osim što je izražena u gramima po litri (g/L) morske vode.

barij    →   barium

Barij je 1808. godine otkrio Sir Humphry Davy (Engleska). Ime mu dolazi od grčke riječi baris što znači težak. To je srebrno bijeli, mekani metal. Barij veoma lako reagira kisikom iz zraka pa se čuva u petroleju. Reagira s vodom i alkoholom. Barij je otrovan. Svi njegovi topljivi spojevi su toksični. Barijev karbonat se koristi kao otrov za štakore. Glavni minerali su mu barit (BaSO₄) i viterit (BaCO₃). Upotrebljava se u radio tehnici za uklanjanje i posljednjih tragova kisika iz vakuum-cijevi.

baza    →   base

Povijesno gledajući (S. Arrhenius), baze su tvari koja disocirajući u otopinama daju OH- ione, pri čemu je rezultirajući pH veći od 7. Po Brønsted-Lowryjevoj teoriji baza je tvar koja je sposobna primiti proton (proton akceptor). Da bi se neka jedinka ponašala kao baza, mora biti prisutan proton donor (kiselina).

Najopćenitiju definiciju baza jdao je G. N. Lewis koji sve kemijske vrste koje mogu dati elektronski par naziva bazom. Otopine baza nazivamo lužinama.

Tipične baze su metalni oksidi, hidroksidi i spojevi (kao amonijak) koji daju hidroksid-ione u vodenim otopinama.