KEMIJSKI RJEČNIK

koloid    →   colloid

Koloidi su sustavi dvije ili više faza u kojima najmanje jedna faza ima čestice dimenzija između 1 nm i 1 μm (10^-9 m – 10^-6 m). Dimenzije čestica, više od prirode čestica, karakteriziraju koloide. Koloidne čestice se ne mogu odijeliti filtriranjem jer su premalene i prolaze kroz pore filtar papira. Zbog malih dimenzija i male mase koloidne čestice se ne talože, već lebde u otopini, praveći koloidnu otopinu. Takva je otopina naizgled bistra, ali za razliku od prave otopine pokazuje Tyndallov efekt. Koloidne čestice mogu adsorbirat ione iz otopine čime nastaju koloidni ioni. Makromolekule (npr. bjelančevine) donja su granica veličine koloidnih čestica a čestice koje se još ne mogu vidjeti optičkim mikroskopom gornja su granica.

Koloidne čestice mogu biti plinovite, tekuće ili čvrste. Dijelimo ih na:

sole - disperzije čvrstih čestica u tekućini

emulzije - disperzije tekućine u tekućini

gelove - koagulirani oblik koloidnih sustava

aerosole - disperzije čvrstih ili tekućih čestice u plinu

pjene - disperzije plinova u tekućinama ili čvrstim tvarima

U prirodi ima veoma mnogo koloida, a mnoge tvari već po veličini svojih molekula pripadaju koloidima kao što su škrob ili bjelančevine.

Koloidi se mogu pripremiti disperzijom većih čestica ili kondenzacijom molekulskih otopina.

koncentracija    →   concentration

1. Koncentracija je skupina od četiri veličine kojima se karakterizira sastav otopine u odnosu na njen volumen (masena, količinska, volumenska i brojčana koncentracija).

2. Koncentracija je kraći oblik pisanja količinske (množinske) koncentracije.

glicerid    →   glyceride

Gliceridi su esteri glicerola (propan-1,2,3-triol) s masnim kiselinama. Široko su rasprostranjeni u prirodi a ovisno o broju kiselinskih ostataka govori se o trigliceridima, digliceridima i monogliceridima.

gravimetrijski faktor    →   gravimetrical factor

Gravimetrijski faktor je stehiometrijski odnos između molarne mase analita i molarne mase taloga u gravimetriji.

gravitacijska konstanta    →   gravitational constant

Gravitacijska konstanta (G) univerzalna je konstanta u jednadžbama za privlačnu silu između dvije čestice

gdje je r udaljenost između dvije čestice a m₁ i m₂ su njihove mase.

krekiranje    →   cracking

Krekiranje je proces pri kojem se iz ugljikovodika veće relativne molekulske mase dobivaju ugljikovodici manje relativne molekulske mase (posebno kod rafiniranja nafte).

cistein    →   cysteine

Cistein je neutralna aminokiselina s polarnim pobočnim lancem. Zbog reaktivnosti tiolne skupine cistein ima brojne uloge u bjelančevinama. Osim što djeluje kao snažni nukleofil i ligand u kompleksima sa željezom i cinkom, najvažnije svojstvo cisteina je stvaranje disulfidne veze. Disulfidna veza igra važnu ulogu u stabilizaciji bjelančevina stvarajući čvrste veze među lancima, što je posebno važno za formiranje sekundarne i tercijarne strukture. Cistein se lako oksidira i pri tome nastaje kovalentno povezani dimer ove aminokiseline, cistin, u kojem su dvije molekule cisteina povezane disulfidnom vezom. Ostaci koji su povezani disulfidnim vezama jako su hidrofobni (nepolarni). Cistein nije esencijalna aminokiselina jer je ljudski organizam može sintetizirati.

• Kratice: Cys, C
• IUPAC ime: 2-amino-3-sulfanilpropanska kiselina
• Molekularna formula: C₃H₇NO₂S
• Molekularna masa: 121.16 g/mol

grej    →   gray

Grej (Gy) je izvedena SI jedinica apsorbirane doze ionizirajućeg zračenja. Definiran je dozom zračenja koje je tijelu mase jedan kilogram predalo energiju jednog džula (Gy = J/kg). Ime je dobila u čast engleskog fizičara Louisa Harolda Graya (1905.-1965.).

zemljana anoda    →   groundbed

Zemljana anoda je zakopani predmet poput odbačenog čelika ili grafitnih šipki koje služe kao anoda kod katodne zaštite cjevovoda ili nekih drugih podzemnih struktura.

Daltonova atomska teorija    →   Dalton’s atomic theory

Daltonova atomska teorija postavljena je 1803. godine i sadrži četiri postulata:

1. Atomi su realne najsitnije čestice elemenata koje mogu sudjelovati u kemijskoj reakciji.

2. Atomi jednog te istog elementa međusobno su slični i jednake mase, a atomi različitih elemenata imaju različita svojstva i različite su mase.

3. Atomi se ne mogu stvoriti niti mogu biti uništeni.

4. Kemijski spojevi nastaju spajanjem atoma dotičnih elemenata.

Dalton je također predložio da se atomi različitih elemenata prikazuju simbolima, što je kasnije zamijenjeno slovnim oznakama.