Efektivni naboj jezgre (Zef) naboj je kojim jezgra djeluje na elektron u valentnoj ljusci. Ovaj je naboj manji od stvarnog naboja jezgre zbog njegovog zasjenjenja elektronima u unutarnjim ljuskama.
Metalna veza predstavlja elektrostatičku privlačnost koja vezuje pozitivne ione metala pomoću "mora" delokaliziranih valentnih elektrona.
Periodni sustav elemenata podijeljen je u 18 skupina kemijskih elemenata. Elementi iste skupine imaju isti broj valentnih elektrona i slična kemijska svojstva. Elementi glavnih skupina su u 1., 2. i od 13. do 18. skupine. Različite skupine elemenata mogu se imenovati prema prvom elementu u skupini (elementi borove skupine, elementi ugljikove skupine) ili imaju posebna imena (plemeniti plinovi, halogeni elementi, halkogeni elementi, zemnoalkalijski metali, alkalijski metali).
Ionizacija je nastajanje iona. Određena molekula ionizira u otopini, npr. kiselina ionizira kada se otopi u vodi.
Prijelaz elektrona također može izazvati ionizaciju, npr. natrij i klor reagiraju prijenosom valentnog elektrona s natrija na klor te tako nastaju ioni od kojih se sastoji kristalna rešetka natrijeva klorida.
Lewisova struktura način je prikazivanja rasporeda elektrona u atomima, ionima ili molekulama na način da se valentni elektroni prikazuju kao točkice smještene oko simbola elementa.
Lewisovim simbolima slikovito se prikazuje struktura molekula. Valentni elektroni prikazani su točkama oko simbola atoma.
Oblik molekule je trodimenzionalni razmještaj atoma u prostoru oko centralnog atoma. Molekularna formula spoja ne može nam ukazati na njegov oblik. Na primjer, CO2 je linearna molekula a SO2 savijena.
Trodimenzionalni oblik mnogih malih molekula može se predvidjeti teorijom odbijanje elektronskih parova valentne ljuske (VSEPR). Kada se atomi kombiniraju u molekulu, parovi valentnih elektrona razmještaju se na najvećoj mogućoj udaljenosti jedan od drugoga. Drugi način za opisivanje oblika molekula je pomoću hibridiziranih orbitala.
Polumetali kao što su silicij ili germanij slabo vode električnu struju, ali porastom temperature raste njihova vodljivost. Vodljivost poluvodiča može se znatno povećati (oko 50 puta) ako se onečiste (dopiraju) malom količinom stranih atoma. Zamijeni li se atom silicija atomom 15. skupine (P, As, Sb) koji imaju jedan valentni elektron više od silicija, nastat će n-tip poluvodiča. Zamijeni li se atom silicija atomom 13. skupine (Al, Ga, In) koji imaju jedan valentni elektron manje od silicija, nastat će p-tip poluvodiča.
Generalić, Eni. "Valentni elektron." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav