Dalton, John (1766.-1844.) britanski je kemičar i fizičar. Postavio je zakon o parcijalnim tlakovima (Daltonov zakon), ali je poznatiji po svojoj atomskoj teoriji, koju je objavio 1803. Također je proučavao sljepoću na boje (Daltonizam).
Bizmut je 1753. godine otkrio Claude Geofroy (Francuska). Ime mu dolazi od njemačkog naziva Weisse Masse - bijele nakupine što je kasnije prešlo u wismut i bisemutum. To je krhki metal srebrno-ružičasti boje. Stabilan u vodi i na zraku. Otapa se samo u koncentriranoj nitratnoj i vrućoj sulfatnoj kiselini. Toplinska vodljivost mu je najniža od svih metala, osim žive. Slab je vodič struje i ima najveći Hallov efekt od svih metala. Bizmut i njegovi spojevi su otrovni. Glavne rude bizmuta su bizmutov sjajnik (Bi2S3) i bizmutov oker (Bi2O3). Upotrebljava se kao sastojak niskotaljivih legura s olovom, kositrom i kadmijem, za izradu električnih i toplinskih osigurača. Služi kao nosač za uranijevo gorivo u nuklearnom reaktoru.
Zračenje crnog tijela jest zračenje emitirano s idealnog crnog tijela, tj. tijela koje apsorbira sve zračenje koje padne na njegovu površinu. Osnovni zakon koji opisuje zračenje crnog tijela je Planckov zakon zračenja koji daje intenzitet emitiranog zračenja idealnog crnog tijela po jedinici površine u određenom smjeru kao funkciju valne duljine za određenu temperaturu. Planckov zakon može se prikazati slijedećom jednadžbom
gdje je λ valna duljina, h je Planckova konstanta, c je brzina svjetlosti, k je Boltzmannova konstanta i T je temperatura.
Prostorno centrirana kubična rešetka (označava se sa bcc ili I), kao i sve ostale rešetke ima po jedan čvor kristalne rešetke u svakom uglu jedinične ćelije plus jedan dodatni čvor u sredini jedinične ćelije. Kristalografski vektori jedinične ćelije su a = b = c a kutovi među njima α=β=γ=90°.
Najjednostavnija kristalna struktura jeste ona koja ima po jedan atom u svakom čvoru jedinične ćelije. Jediničnoj ćeliji pripadaju dva atoma (8×1/8 + 1 = 2), a atomi popunjavaju 68 % volumena kocke. 23 metala kristaliziraju u kubičnom sustavu s prostorno centriranom rešetkom.
Stupanj polimerizacije je broj monomernih jedinica u makromolekuli.
Derivat (lat. derivatum - izvedeno), u kemiji, spoj koji se može izvesti iz nekog osnovnog spoja zamjenom jednog atoma ili atomske skupine drugim atomom ili atomskom skupinom.
Prostorno centrirana ortorompska rešetka (označava se sa I), kao i sve ostale rešetke ima po jedan čvor kristalne rešetke u svakom uglu jedinične ćelije plus jedan dodatni čvor u sredini jedinične ćelije. Kristalografski vektori jedinične ćelije su a≠b≠c a kutovi među njima α=β=γ=90°.
Generalić, Eni. "Unificirana atomska jedinica mase." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav