Mjerenja nikad nisu beskrajno točna i mora se procijeniti mjera njihove neizvjesnosti. U nekom podatku mjerenja sve sigurne i prva nesigurna znamenka značajne su.
Pravila za određivanje značajnih znamenki jesu:
Tako npr. broj
0.0023 | ima dvije značajne znamenke |
0.109 | ima tri značajne znamenke |
2.00 | ima tri značajne znamenke |
70 | ima jednu značajnu znamenku |
Rezultat treba imati samo značajne znamenke.
Prilikom zbrajanja i oduzimanja rezultat može imati onoliko znamenki iza decimalnog zareza koliko ih ima podatak s najmanjim brojem decimala (s najvećom apsolutnom pogreškom).
U množenju i dijeljenju rezultat treba imati onoliko značajnih znamenki koliko ih ima podatak s najmanjim brojem značajnih znamenki (s najvećom relativnom pogreškom). Ovo pravilo valja primijeniti s oprezom.
U logaritmu broja zadrži se onoliko znamenki desno od decimalnog zareza koliko je značajnih znamenki u izvornom broju
U antilogaritmu broja zadrži se onoliko znamenki koliko je znamenki desno od decimalnog zareza u izvornom broju.
Otopine su homogene smjese više komponenti. Komponenta koja se nalazi u većoj količini od ostalih naziva se otapalo, a ostale komponente su otopljene tvari. Kvantitativan sastav otopine može se izraziti koncentracijom (količinska, masena, volumenska i brojčana), udjelom (količinski, maseni i volumenski), omjerom (količinski, maseni i volumenski) i molalitetom. Molarni, maseni i volumenski udjeli brojčane su, bezdimenzijske veličine i često se izražavaju kao postotak (% = 1/100), promil, (‰ = 1/1000) ili dio na milijun, (ppm = 1/1 000 000 - parts per million). Ako nije drugačije naglašeno, udio se odnosi na maseni udio.
Kvadratna piramidalna geometrija molekule onaj je oblik molekule kod kojeg su pet veza i jedan slobodan elektronski par vezani na centralni atom molekule. Bromov pentafluorid (BrF5) primjer je molekule koja ima geometriju kvadratne piramide. Smještaj nepodijeljenog elektronskog para potpuno je proizvoljan jer su svih šest elektronskih skupina ekvivalentne. Oktaedarski raspored elektronskih orbitala posljedica je sp3d2 (ili d2sp3) hibridizacije na centralnom atomu.
Standardna devijacija (σ) je statistički pojam koji označava mjeru raspršenosti podataka u skupu. Interpretira se kao prosječno odstupanje od prosjeka i to u apsolutnom iznosu.
Pretpostavimo da smo izvršili velik broj mjerenja neke veličine, koja su vrlo slična, kao što je, na primjer, promjer zrna graška u mahuni. Ako bi se grafički prikazao broj očitanja za svaki promjer, najvjerojatnije bi se dobila zvonolika krivulja, s vrlo malo očitanja velikih i malih zrna, a s većinom očitanja u blizini srednje vrijednosti. Oko dvije trećine mjerenja naći će se u intervalu koji "razapinje" standardna devijacija, mjera rasprostranjenosti.
Stehiometrijski koeficijent (ν) jest broj koji se nalazi ispred formule svakog spoja u jednadžbi kemijske reakcije. Ako ne piše nijedan broj ispred formule, stehiometrijski koeficijent je 1. Prema konvenciji negativan je za reaktante a pozitivan za produkte.
Stehiometrijski koeficijenti opisuju stehiometriju kemijske reakcije.
U ovoj reakciji, a, b, c i d predstavljaju stehiometrijske koeficijente A, B, C i D.
Kositar je poznat od davnih vremena (~2000. godine prije Krista). Rimljani su ga zvali stagnum od čega je nastao latinski naziv stannum. Naziv kositar dolazi od grčkog naziva za mineral kasiterit (SnO2) - kassiteros. To je srebrno bijeli, mekani, elastični metal čija se izložena površina prevuče zaštitnim oksidnim filmom. Stabilan je na zraku i u vodi. Topljiv je u kiselinama i lužinama. Organski spojevi kositra mogu biti jako toksični. Najvažnije rude kositra su kasiterit (SnO2), stanit (Cu2FeSnS4) i tealit (PbZnSnS2). Zbog svoje stabilnosti na zraku upotrebljava se kao zaštitna prevlaka na mnogim metalima, osobito željezu (bijeli lim). Vrlo važna primjena kositra je za dobivanje legura (bronca, bijele ležajne kovine, legura za lemljenje).
Evangelista Torricelli (1852.-1908.) je talijanski fizičar i matematičar. On je prvi uspio stvoriti stalni vakuum i izumio je barometar (1643.). Staklenu cijev, zatvorenu na jednom kraju, napunio je živom i pažljivo uronio otvorenim krajem u posudu sa živom. Živa u cijevi se spustila ostavljajući vakuum u cijevi iznad nje. Otkrio je da visina stupca žive varira ovisno o atmosferskom tlaku. Također je konstruirao brojne i kvalitetne leće.
Toksini su specifični i veoma učinkoviti otrovi koje proizvode živi organizmi. Obično se sastoje od aminokiselinskog lanca čija molekulska težina varira od nekoliko stotina (peptidi) do nekoliko stotina tisuća (bjelančevine). Oni, također, mogu biti i niskomolekularni organski spojevi. Toksine proizvode brojnih organizmi, primjerice bakterije, gljivice, alge ili biljke. Mnogi su od njih ekstremno otrovni; toksičnost im je i za nekoliko redova veličina veća od živčanih bojnih otrova. Botulin, toksin koji proizvodi bakterija Clostridium botulinum, najotrovnija je poznata tvar.
Trigliceridi su esteri glicerola i tri masne kiseline. Oni su glavni sastojak biljnih ulja i životinjskih masti. Masne kiseline vezane za glicerol mogu biti iste ili različite. Prirodne masne kiseline u biljkama i životinjama biosintetiziraju se iz acetil CoA i imaju parni broj ugljikovih atoma (obično od 16 do 20 C-atoma).
Ununbij su u veljači 1996. godine otkrili S. Hofmann i suradnici iz GSI (Gesellschaft für Schwerionenforschung), Darmstadt (Njemačka). Novi element je dobio ime od latinske izvedenice za redni broj 112 prema IUPAC preporuci za imenovanje elemenata s atomskim brojem većim od 100. To je sintetski radioaktivni metal. Ununbij je pripravljen bombardiranjem olova-208 jezgrama zinka-70.
Generalić, Eni. "Spinski kvantni broj." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav