KEMIJSKI RJEČNIK

hidrosfera    →   hydrosphere

Hidrosfera (iz grčkog imena za vodenu kuglu) je diskontinuirani vodeni omotač koji obuhvaća svu vodu na, ispod i iznad Zemljine površine bez obzira u kakvom se agregatnom stanju nalazi. To uključuje sve tekuće i smrznute površinske vode, podzemne vode zadržane u tlu i stijenama te vodenu paru u atmosferi. Voda neprestano kruži između ovih vodnih retencija (rezervoara) u tzv. hidrološkom ciklusu koji energiju dobiva iz Sunca.

jednadžba stanja idealnog plina    →   ideal gas law

Jednadžba stanja idealnog plina izvedena je kombinacijom Boyle-Mariotteova, Charles-Gay-Lussacova i Avogadrova zakona. Stanje idealnog plina određeno je tlakom, volumenom, množinom i temperaturom. Njihova međusobna ovisnost dana je jednadžbom

gdje je p tlak, V molarni volumen, T temperatura a R opća plinska konstanta s vrijednošću 8.314 JK^-1mol^-1).

jod    →   iodine

Jod je 1811. godine otkrio Bernard Courtois (Francuska). Ime mu dolazi od grčke riječi ioeides za ljubičastu boju zbog karakteristične boje njegovih para. To je sjajna, ljubičasto-crna krutina karakterističnog mirisa koja lako sublimira. Jod se slabo otapa u vodi, ali se dobro otapa u alkoholu. Pare joda su otrovne. Jod izaziva opekline na koži. U prirodi se nalazi u obliku jodida i jodata. Dobiva se iz čilske salitre ili iz pepela morskih algi. Upotrebljava se u organskoj sintezi, dezinfekciju i kao preventivno sredstvo protiv gušavosti (dodatak prehrani).

Joule-Thompsonov koeficijent    →   Joule-Thomson coefficient

Joule-Thompsonov koeficijent (μ) jest parametar koji opisuje temperaturnu promjenu koja se desi kada plin adijabatski ekspandira kroz mlaznicu. Definiran je s

gdje je H entalpija.

Joule-Thomsonov efekt    →   Joule-Thomson’s effect

Temperatura idealnog plina ne mijenja se kod prigušenja na niži tlak, ali kod prigušenja realnih plinova pojavljuje se, pri višim tlakovima, veća ili manja promjena temperature. Promjena temperature koja se pojavljuje pri ekspanziji realnih plinova u sustavu u koji se ne dovodi energija naziva se Joule-Thomsonov efekt. Ustanovili su da se zraku prigušenom za 1 bar snižava temperatura za 0.25 °C. Taj je neznatni efekt, koji je za većinu tehničkih procesa posve nebitan, iskorišten je za ukapljivanje plinova.

kelvin    →   kelvin

Kelvin (K) je osnovna SI jedinica za termodinamičku temperaturu.

To je termodinamička temperatura koja je jednaka 1/273.16 termodinamičke temperature trojne točke vode. Trojna točka vode ona je vrijednost temperature i tlaka kod koje voda može postojati u sva tri agregatna stanja. Ime je dobila po engleskom znanstveniku sir W. Thompsonu, Lordu Kelvinu (1824.-1907.).

volumen    →   volume

Volumen ili obujam prostor je što ga zauzima određena masa neke tvari. SI jedinica za volumen jest kubični metar (m³). Promjenom temperature ili tlaka može se promijeniti volumen.

VSEPR    →   VSEPR

Teorija odbijanja elektronskih parova valentne ljuske, VSEPR (valence shell electron pair repulsion), model je koji objašnjava oblike molekula pretpostavljajući da se elektronski parovi raspoređuju oko atoma na način da se minimizira elektron-elektron odbijanje.

laminarno strujanje    →   laminar flow

Laminarno strujanje je mirno, jednolično i bez turbulencija strujanje kapljevina u paralelnim slojevima, s malim miješanjem među njima. Karakterizirano je malim vrijednostima Reynoldsove značajke.

Liebigovo hladilo    →   Liebig condenser

Liebigovo hladilo (kondenzator) služi za hlađenje i kondenziranje para. Vruća para prolazi središnjom cijevi a hladna voda teče vanjskom cijevi (ovojnicom oko središnje cijevi) i to u smjeru suprotnom od prolaska pare. Iako nosi ime njemačkog kemičara Justusa von Liebiga (1803.-1873.) on nije njegov izumitelj. U upotrebi je bio davno prije njegovog znanstvenog rada.