Strukturna formula je dvodimenzijski prikaz rasporeda atoma u molekuli. Atomi su prikazani simbolima, a kovalentne veze linijama. Simbol za ugljik često se ne prikazuje.
Škrob C6H10O5)x je polisaharid koji biljke koriste za skladištenje molekula glukoze. Nakuplja se u plodovima, sjemenkama, gomoljima i korijenju. Škrob je smjesa dvaju različitih polimera, amiloze (oko 20 %) i amilopektina (oko 90 %). Amiloza je netopljiva u hladnoj vodi, dok je amilopektin topljiv. Amiloza se sastoji od nekoliko stotina ostataka glukoze međusobno povezanih α(1→4)-glikozidnim vezama. Amilaza s jodom daje karakteristično intenzivno ljubičasto obojenje. Amilopektin je razgranati polimer sastavljen od dugog lanca, od nekoliko tisuća, ostataka glukoze međusobno povezanih α(1→4)-glikozidnim vezama i pobočnih lanaca koji su s njima povezani α(1→6)-glikozidnim vezama (prosječno na svakih 25 ostataka glukoze). Amilopektin s jodom daje blijedocrveno obojenje.
Probava škroba započinje u ustima djelovanjem amilaze, probavnog enzima prisutnog u slini. Razgradnja se nastavlja u tankom crijevu enzimima što ih izlučuje gušterača. Konačni produkt, molekule glukoze, apsorbiraju se u krvotok i prenose do jetre. Glikozidaze su u svom djelovanju jako specifične. One mogu hidrolizirati α-glikozidnu vezu u škrobu i glikogenu ali ne i β-glikozidnu vezu u celulozi. Škrob je važan sastojak u prehrani a široko se upotrebljava i u proizvodnji ljepila, farmaciji i medicini.
Saharoza, poznata kao običan šećer, je disaharid u kojem su α-D-glukopiranoza i β-D-fruktofuranoza povezane glikozidnom vezom preko svojih anomernih ugljikovih atoma. Saharoza nema slobodnih poluacetalnih skupina pa ne pokazuje reakcije na aldehide (saharoza je nereducirajući šećer) niti mutarotaciju. Saharoza je slatka bijela kristalinična tvar koja se nalazi u mnogim biljkama a komercijalno se dobiva iz šećerne trske i šećerne repe. Koristi se kao zaslađivač u industriji hrane i piće. Zagrijavanjem saharoze na 200 °C nastaje smeđe obojeni karamel. Hidrolizom saharoze nastaje jednaka količina glukoze i fruktoze, tzv. invertni šećer. Pčele imaju enzim invertazu koji katalizira hidrolizu sharoze na jednostavne šećere. Med se, u stvari, sastoji uglavnom od glukoze, fruktoze i saharoze.
T-oblik molekule imaju molekule koje oko centralnog atoma imaju tri veze i 2 slobodna elektronska para. Atomi vezani na centralni atom leže na krajevima slova T s kutovima od 90° između njih. Elektronske orbitale usmjerene u vrhove trigonske bipiramide posljedica su sp3d (ili dsp3) hibridizacije na centralnom atomu. ICl3 ima T-oblik molekule.
Tetraedarska geometrija molekule onaj je oblik kod kojeg u molekuli postoje četiri veze na centralnom atomu bez slobodnih elektronskih parova. Atomi vezani na centralni atom leže na vrhovima tetraedra s kutom od 109.5° između njih. Tetraedarski raspored elektronskih orbitala posljedica je sp3 hibridizacije na centralnom atomu. Npr. amonijev ion (NH4+) i metan (CH4) imaju tetraedarsku geometriju molekule.
Titracijska krivulja je grafičko predstavljanje količine prisutne vrste u odnosu na volumen dodane otopine tijekom titriranja. Titracijska krivulja ima karakteristični sigmoidalni oblik u kojem točka infleksije na označava završnu točku titracije. Plava linija na slici predstavlja prvu derivaciju titracijske krivulje.
Trigonska bipiramidalna geometrija molekule oblik je molekule kod kojeg je na centralni atom vezano pet veza bez ijednog slobodnog elektronskog para. Tri veze su raspoređene u ekvatorijalnoj ravnini atoma pod kutom od 120° svaka, a druge dvije su na osi centralnog atoma. Aksijalne veze su pod pravim kutom u odnosu na ekvatorijalne veze. Elektronske orbitale usmjerene u vrhove trigonske bipiramide posljedica su sp3d (ili dsp3) hibridizacije na centralnom atomu. Molekula PCl5 ima trigonsku bipiramidalnu geometriju.
Trigonska planarna geometrija molekule onaj je oblik kod kojeg su tri veze vezane na centralni atom u molekuli bez ijednog slobodnog para elektrona. Veze su raspoređene u ekvatorijalnoj ravnini s međusobnim kutovima od 120°. Elektronske orbitale usmjerene prema vrhovima trokuta posljedica su sp2 hibridizacije na centralnom atomu. Karbonatni ion (CO32-) ima trigonsku planarnu geometriju molekule.
Trigonska piramidalna geometrija molekule onaj je oblik molekule kod kojeg su tri veze i jedan slobodan elektronski par vezani na centralni atom molekule. Tetraedarski raspored elektronskih orbitala posljedica je sp3 hibridizacije na centralnom atomu. Molekula amonijaka (NH3) ima trigonsku piramidalnu geometriju.
Trigliceridi su esteri glicerola i tri masne kiseline. Oni su glavni sastojak biljnih ulja i životinjskih masti. Masne kiseline vezane za glicerol mogu biti iste ili različite. Prirodne masne kiseline u biljkama i životinjama biosintetiziraju se iz acetil CoA i imaju parni broj ugljikovih atoma (obično od 16 do 20 C-atoma).
Generalić, Eni. "Sigma veza." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav