Arginin je jedna od najrjeđih aminokiselina u proteinima. To je električki nabijena aminokiselina s pobočnim lancem i kao sve nabijene kiseline smješta se uglavnom na površinu bjelančevina čineći ih topivijim. Arginin je dobro dizajniran da veže fosfatni anion pa se često može naći u aktivnim centrima bjelančevina koji vezuju fosforirane supstrate. Kao kation, zajedno s lizinom, arginin igra važnu ulogu u održavanju ravnoteže naboja bjelančevina. Iako se smatra za esencijalnu aminokiselinu (mora se unositi hranom) to vrijedi samo kod mladih u razvoju.
Avogadrov zakon važi za idealne plinove. Kaže da jednaki volumeni različitih plinova sadrže jednaki broj molekula pri istom tlaku i temperaturi. Postavio ga je 1811. talijanski kemičar Amadeo Avogadro (1776.-1856.).
Umjetni radioaktivni izotopi nastaju bombardiranjem atoma pomoću akceleratora ili izlaganjem sporim neutronima u nuklearnom reaktoru. Tako se dobivaju izotopi (radionuklidi) koji se ne nalaze u prirodi jer su nestabilni i radioaktivnom pretvorbom prelaze u stabilne izotope. Najvažniji umjetni radioaktivni izotopi jesu izotopi kobalta, fosfora i ugljika.
Radioaktivni izotop kobalta dobiva se bombardiranjem običnog metalnog kobalta neutronima u nuklearnom reaktoru.
Radioaktivni izotop fosfora dobiva se bombardiranjem običnog fosfora deuteronima proizvedenim u ciklotronu.
Radioaktivni izotop ugljika dobiva se u nuklearnom reaktoru bombardiranjem dušika sporim neutronima. On se najviše upotrebljava kao radioaktivni indikator.
Asparagin je neutralna aminokiselina s polarnim pobočnim lancem. Jako često se nalazi u aktivnim centrima bjelančevina gdje služi kao mjesto za vezivanje ugljikovodika i glikoproteina. Asparagin je amidni derivat asparaginske kiseline i generalno gledajući nije previše reaktivan. To nije esencijalna kiselina jer se može sintetizirati kroz ljudski metabolizam i ne mora se posebno unositi hranom.
Azeotropi su smjese dviju kapljevina koje vriju s konstantnim sastavom, tj. sastav pare isti je kao i sastav tekućine. Azeotropne smjese pokazuju maksimum ili minimum u dijagramu vrelište - sastav. Frakcijskom destilacijom azeotropne smjese mogu se dobiti jedna čista komponenta i azeotrop (smjesu konstantnog vrelišta). Sastav azeotropne smjese ovisi o tlaku.
Barijerni film je tanki kontinuirani neporozni električno nevodljivi sloj na metalnoj površini, obično oksidnog sastava.
Asparaginska kiselina spada u negativno nabijene aminokiseline s kiselim pobočnim lancem. Kao i sve nabijene aminokiseline i ova kiselina se često može naći na površini bjelančevine utječući na topljivost i ionski karakter bjelančevine. Asparaginska i glutaminska kiselina igraju važnu ulogu u aktivnim centrima enzima. Asparaginske kiselina (ponekad se naziva i aspartat što ovisi o pH otopine) nije esencijalna aminokiselina u sisavaca jer se može dobiti transaminacijom iz oksaloacetata.
Biokemija (bio + kemija) je znanost o kemijskom sastavu živih bića i o kemijskim promjenama u živim organizmima.
Povišenje vrelišta otapala događa se kada se neka tvar otopi u njemu. Iznos za koji se temperatura vrenja poveća proporcionalan je broju molekula otopljene tvari i ovisi o prirodi te tvari.
Generalić, Eni. "Postotni sastav atoma u molekuli." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav