Postotni sastav atoma u molekuli sastav je spoja prikazan u obliku postotaka mase kojim doprinosi pojedini element.
Polivalentna molekula je molekula koja ima više vezujućih mjesta. Antitijela u ljudskom organizmu su primjer za njih.
Strukturni izomeri jesu spojevi koji imaju istu formulu, ali i različite konstituente. Dimetileter (CH3OCH3) i etanol (CH3CH2OH) jesu npr. strukturni izomeri opće formule C3H6O.
Nepolarne molekule su molekule kod kojih ne dolazi do razdvajanja naboja, tako da ne postoji pozitivni i negativni kraj molekule. Primjerice Cl2 je nepolarna molekula (jer je sastavljena od istih atoma), CH4 je također nepolarna molekula (zbog svoje simetrije). Nepolarne molekule ne otapaju se u vodi jer ne mogu stvarati vodikove veze (hidrofobne su) ali se otapaju u lipidima i mastima (lipofilne su).
Polarne molekule su molekule kod kojih težišta pozitivnog i negativnog naboja nisu u istoj točki.
Relativna molekularna masa (Mr) neke tvari jest omjer prosječne mase formulske jedinke i 1/12 mase atoma nuklida 12C, odnosno relativna molekularna masa jednaka je zbroju relativnih atomskih masa koje čine formulsku jedinku. Tako bi relativna molekularna masa sulfatne kiseline, Mr(H2SO4) bila:
Mr(H2SO4) = 2·Ar(H) + Ar(S) + 4·Ar(O)
= 2·1.0079 + 32.066 + 4·15.999
= 2.0158 + 32.066 + 63.996
= 98.078
Alanin je jedna od najjednostavnijih i najzastupljenijih aminokiselina u bjelančevinama. To je hidrofobna aminokiselina s alifatskih bočnim lancem i, kao i sve nepolarne hidrofobne aminokiseline, ima tendenciju da se okuplja u tijelu bjelančevine i svojim hidrofobnim interakcijama stabilizira joj strukturu. Alanin nije esencijalna aminokiselina, što znači da je ljudsko tijelo može sintetizirati i da je nije potrebno unositi izravno hranom.
Alotropija (gr. allos, drugačije, and tropos, ponašanje) je pojavljivanje elemenata u dva ili više različitih molekulskih ili kristalnih oblika koji imaju različita kemijska i fizikalna svojstva. Razlika između ovih oblika može biti u njihovoj kristalnoj strukturi (bijeli, crveni i crni fosfor), broju atoma u molekuli (dvoatomni kisik i troatomni ozon) ili u molekularnoj strukturi kapljevine (tekući helij i helij II).
U nekim slučajevima alotropi su stabilni samo u određenom temperaturnom području koje je definirano temperaturom pretvorbe pri kojoj jedan alotrop prelazi u drugi. Primjerice, bijeli (metalni) kositar stabilan je ispod 13.2 °C a sivi (nemetalni) kositar stabilan je iznad 13.2 °C. Ova vrsta alotropije naziva se enantiotropija. Alotropija kod koje nema temperature (točke) pretvorbe naziva se monotropija.
Izraz alotropija ne može se primijeniti na tvari u različitim agregatnim stanjima, npr. kada se led topi i prelazi iz čvrstog leda u tekuću vodu.
Alotropija općenito opisuje pojavu polimorfizma kod elemenata, dok se polimorfija odnosi na svaku tvar koja može imati više kristalnih struktura.
Generalić, Eni. "Planarna struktura molekule." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav