KEMIJSKI RJEČNIK

epoksi smola    →   epoxy resin

Epoksi smole jesu termostabilni polimeri dobiveni kopolimerizacijom epoksida s fenolima (npr. epiklorhidrina s bisfenolom A). Sadrže etersku vezu (-O-) i tvore čvrstu, umreženu polimernu strukturu. Epoksi smole su žilave, otporne na korozivne kemikalije i imaju dobra dielektrična svojstva. Zbog dobre adhezivnosti upotrebljavaju se u proizvodnji ljepila i lakova. Obično dolaze kao dvokomponentne smjese koje očvrsnu kad se pomiješaju.

Fajansova pravila    →   Fajans’ rules

Fajansova pravila, koja je formulirao američki kemičar poljskih korijena Kazimierz Fajans (1887-1975), pomažu u procjeni udjela ionske u kovalentnoj vezi kao posljedice polarizacije iona. Kovalentni karakter je to vjerovatniji:

1. ako je naboj iona velik

2. ako je pozitivni ion mali, a negativni velik

3. ako pozitivni ion nema u vanjskoj ljusci konfiguraciju plemenitog plina

lemljenje    →   soldering

Lemljenje je spajanje metalnih površina pomoću rastaljenog metalnog veznog sredstva.

solvatacija    →   solvation

Solvatacija je proces vezanja molekula otapala na ione ion-dipolnom vezom. Specijalni slučaj solvatacije kada je otapalo voda, naziva se hidratacija.

terminalni    →   terminal

Pojam terminalni kraj u kemiji označava kraj polimerne molekule i točku u kojoj se elektronske veze mogu lako uspostaviti i isto tako lako puknuti.

tercijarni alkohol    →   tertiary alcohol

Tercijarni alkoholi su alifatski alkoholi u kojima je hidroksilna skupina (-OH) vezana na tercijarni ugljikov atom.

termodinamika    →   thermodynamics

Termodinamika je znanost koja proučava pojave vezane za međusobno pretvaranje toplinske i drugih oblika energije (mehaničke, kemijske, električne).

nezasićeni ugljikovodik    →   unsaturated hydrocarbon

Nezasićeni ugljikovodici u svojoj molekuli sadrže ugljikove atome povezane dvostrukim (alkeni) ili trostrukim vezom (alkini).

mast    →   fat

Masti su esteri glicerola i dugolančanih karbonskih kiselina (viših masnih kiselina). Primarna uloga masti u ljudskom organizmu jest uloga energetskog izvora (iz njih se dobije dvaput više energije nego iz ugljikohidrata). Masti mogu biti zasićene ili nezasićene. Zasićene masti uglavnom su u čvrstom stanju pri sobnoj temperaturi (maslac, mast, loj) dok su nezasićene uglavnom tekućine (ulja).

Nezasićene masti obično su biljnog porijekla, iako i riblja ulja također mogu imati visok postotak nezasićenih masnih kiselina. Biljna ulja mogu se očvrsnuti hidrogenacijom, tj. adicijom vodika na dvostruke veze. Hidrirana biljna ulja su često prisutna u margarinima.

Hidrolizom masti s natrijevim hidroksidom nastaje glicerol i sapun (mješavina natrijevih soli viših masnih kiselina).

slobodni radikal    →   free radical

Slobodni radikali jesu visokoreaktivni molekularni fragmenti koji imaju jedan ili više nesparen elektron. Mogu nastati fotolizom ili pirolizom kada se prekine veza bez stvaranja iona. U formulama, slobodni radikali se obično označavaju točkom (·CH₃, ·SnH₃, ·Cl). Slobodni radikali sudjeluju kao inicijatori ili intermedijeri u reakcijama oksidacije, fotolize i polimerizacije.