Kinetička energija (Ek) povezana je sa stanjem gibanja tijela. Ona je skalarno svojstvo i definira se kao umnožak polovice mase i kvadrata brzine:
Doprinos kinetičke energije mnogo je veći kod plinova, čije molekule imaju vrlo veliku slobodu kretanje, nego kod tekućih i čvrstih tvari.
Latentna toplina (L) količina je topline koja se apsorbira ili oslobodi kada tvar promijeni svoje agregatno stanje pri konstantnoj temperaturi (na primjer iz čvrste tvari u tekućinu kod tališta ili iz tekućine u plin kod vrelišta).
Zakon o kemijskoj ravnoteži kaže da je brzina kojom neka tvar reagira proporcionalna njenoj aktivnoj masi (molarnoj koncentraciji). Tako je brzina kemijske reakcije proporcionalna umnošku koncentracija reaktanata.
Zakon o očuvanju mase kaže da se nikakav vidljiv gubitak ni dobitak mase ne može otkriti tijekom kemijske reakcije. Stanje tvari može se promijeniti u kemijskoj reakciji, npr. iz čvrstog u plinovito, ali se ukupna masa neće promijeniti. Energija koja se oslobodi ili adsorbira tijekom kemijske reakcije rezultat je prijenosa energije između atoma i njihove okoline.
Lijevokretan se odnosi na optički aktivnu tvar koja zakreće ravninu polariziranog svjetla nasuprot smjeru okretanja kazaljki na satu.
Lewisova značajka (Le) bezdimenzijska je veličina koja se upotrebljava u mehanici fluida. Definirana je s
gdje je a toplinski difuzitet a D koeficijent difuzije tvari.
Tekući kristali su tvari u fizikalnom stanju koje je između kristalnog stanja i taline. To stanje se zove mezofaza, a nastaje pri točki taljenja. Najvažnije mezofaze su nematična, holesterična i smektična koje se razlikuju po molekulskim orijentacijama.
Magnetska permeabilnost (μ) je konstanta proporcionalnosti između magnetske indukcije i intenziteta magnetskog polja i za vakuum iznosi μo = 1.257×10-6 H/m.
Magnetska permeabilnost se obično izražava kao relativna vrijednost. Ako μ predstavlja magnetsku permeabilnost tražene tvari, relativna magnetska permeabilnost je dana izrazom
Magnetokemija je grana fizikalne kemije koja proučava odnose između magnetizma i kemijske građe tvari.
Kovkost opisuje tvar koja ima sposobnost da kovanjem ili tlačenjem poprimi novi oblik, a da pritom ne pukne.
Generalić, Eni. "Mutagena tvar." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav