KEMIJSKI RJEČNIK

dijageneza    →   diagenesis

Dijageneza je proces pretvaranja sedimenata u sedimentne stijene. Litifikacija (doslovno pretvaranje u stijene) sedimenta obično se postiže nekim vezivnim agensom. Kako se težina nataloženog materijala povećava, zrna se približavaju a pore se smanjuju istiskujući sadržanu vodu. Ova voda može sadržavati otopljene mineralne komponente koje se talože u porama. To uzrokuje cementaciju koja počinje vezivati individualne čestice u jednu cjelinu. Daljnje zbijanje uzrokuje rekristalizaciju minerala i čini stijene tvrđima.

iterbij    →   ytterbium

Iterbij je 1878. godine otkrio Jean de Marignac (Francuska). Ime je dobio po švedskom selu Ytterby gdje je pronađen mineral gadolinit iz kojeg je prvi put izdvojen. To je mekani, srebrno bijeli metal. Sporo oksidira na suhom zraku. Sporo reagira s vodom ali se dobro otapa u razrijeđenim mineralnim kiselinama. Prah je zapaljiv. Glavni izvor teških lantanoida je gadolinit (Y, Ce, Cr, Be, Fe silikat), euksenit (sadrži Y, Ce, Er, Nb, Ti, U) i ksenotim (YPO₄ s nešto Th i lakih lantanoida). Nalaze se i u monacitnim pijescima. Koristi se za poboljšavanje mehaničkih svojstava nehrđajučih čelika.

apsolutna temperatura    →   absolute temperature

Apsolutna temperatura je temperatura mjerena od apsolutne nule. Kao jedinica apsolutne temperature uzima se jedan kelvin (K), koji odgovara jednom Celzijevom stupnju (°C). Talište je leda (0 °C) pri 273.15 K, a vrelište vode kod normalnog tlaka (101 325 Pa) pri 373.15 K.

rasprostranjenost elemenata    →   abundance of elements

Elementi se u prirodi uglavnom nalaze u različitim spojevima, a rjeđe u slobodnom (elementarnom) stanju. U Zemljinoj kori najrasprostranjeniji je kisik (49.5 %), zatim silicij (25 %), aluminij (7.5 %), željezo (4.7 %), kalcij (3.4 %), natrij (2.6 %), kalij (2.4 %), magnezij (1.9 %) i vodik (1.9 %). Ovih devet elemenata čine skoro 99 % sastava Zemlje.

akumulacija    →   accumulation

Akumulacija (lat. accumulatio) je prikupljanje, sabiranje, nagomilavanje izvjesnih dobara (vode, topline, električne energije itd.).

kiseli radikal    →   acid radical

Kiseli radikal je anion koji je preostao nakon što su vodikovi ioni uklonjeni iz kiseline.

kisela sol    →   acid salt

Kisela sol je spoj koji nastaje zamjenom atoma vodika u kiselini s atomima metala ili radikala i koja se ponaša kao metal.

aktinij    →   actinium

Aktinij je 1899. godine otkrio Andre Debierne (Francuska). Ime mu dolazi od grčke riječi aktis što znači zraka. To je mekani, srebrno bijeli metal. Reagira s vodom. Aktinij je radioaktivan i svijetli u mraku. Glavni izvor aktinija su uranijeve i torijeve rude, ali ga je danas jednostavnije dobiti umjetnim putem. Od ostalih aktinida odvaja se pomoću ionizmjenjivačkih smola. Otprilike je 150 puta aktivniji od radija i služi kao izvor neutrona.

aktivni ugljen    →   activated charcoal

Aktivni ugljen ili aktivni ugljik je porozni oblik ugljena koji je aktiviran parom ili zagrijavanjem u vakuumu. Ugljen se dobiva iz drva, orahovih ili kokosovih ljuski i sličnih materijala. Takav drveni ugeljen aktivira se zagrijavanjem s vodenom parom na oko 1000 °C bez prisustva kisika.

Kemijska priroda amorfnog ugljika u kombinaciji s velikom površinom čini ga idealnim sredstvom za adsorpciju. Jedan gram aktivnog ugljena ima površinu od 400 m² do 1 200 m². Koristi se za obezbojenje tekućina, obnovu otapala te uklanjanje toksina iz vode i zraka.

americij    →   americium

Americij su 1944. godine otkrili Glenn T. Seaborg, Ralph A. James, Stanley G. Thompson i Albert Ghiorso (USA). Ime mu dolazi od engleske riječi za Ameriku. To je sintetski radioaktivni srebrni metal. Otporan je na alkalije. Reagira s kiselinama, zrakom i vodenom parom. Americij je otrovan i radiotoksičan element. Americij nastaje u nuklearnim reaktorima bombardiranjem plutonija-239 neutronima.