KEMIJSKI RJEČNIK
volfram → tungsten
Volfram su 1783. godine otkrili braća Fausto i Juan Jose de Elhuyar (Španjolska). Ime je dobio po mineralu volframitu. Nastalo je od njemačkog prijevoda latinskog naziva volframove rude lupi spuma što znači vučja pjena. To je sjajni, vrlo tvrdi, srebrno bijeli metal. Dobiva se u obliku sivog praha. Čisti metal može se pilati, kovati i izvlačiti, ali ako je onečišćen onda je jako krt. Otporan je na djelovanje kisika iz zraka. Kiseline i lužine ga ne otapaju. Otapa se tek u rastaljenim lužinama. U Zemljinoj kori ima ga otprilike sto puta manja od kroma. Glavne rude volframa su volframit ((Fe, Mn)WO4), šelit (CaWO4), ferberit (FeWO4) i huebnerit (MnWO4). Oko 90 % proizvodnje volframa upotrebljava se u metalurgiji. Čelik legiran s volframom zadržava tvrdoću na visokim temperaturama pa se upotrebljava za izradu brzoreznih alata. Metalni prah izvlači se u fine žice od kojih se proizvode žarne niti u električnim žaruljama.
ultraljubičasto svjetlo → ultraviolet light
Ultraljubičasto svjetlo (UV svjetlo ili UV zračenje) elektromagnetsko je zračenje čije su valne duljine duže od x-zraka, ali kraće od valnih duljina vidljivog svjetla. Ultraljubičasto svjetlo može razbiti neke kemijske veze i uzrokovati oštećenja stanice.
nezasićena masna kiselina → unsaturated fatty acid
Nezasićene masne kiseline su kiseline koje mogu adirati vodikove atome. Njihov ugljikovodični lanac ima jednu ili više dvostrukih ili trostrukih veza između ugljikovih atoma. Najvažnije od njih su:
| oleinska (9-oktadekaenska kiselina) | CH3(CH2)7CH=CH(CH2)7COOH |
| linolna (9,12-oktadekadienska kiselina) | CH3(CHCH2)3(CH2CH=CH)2(CHCH2)7COOH |
| linolenska (9,12,15-oktadekatrienska kiselina) | CH3(CH2CH=CH)3(CHCH2)7COOH |
rendgenska cijev → X-ray tube
Rendgenska cijev je katodna cijev koja fokusira energetske tokove elektrona u metalnu metu čime uzrokuje da ona emitira rendgenske zrake (X-zrake). Osnovni princip rendgenske cijevi nije se promijenio od Roentgenovog otkrića X-zraka 1895. Na katodu se dovede visoki napon (oko 50 000 V) zbog čega elektroni velikom brzinom izlijeću s katode. Sudarom elektrona s anodom nastaju rendgenske zrake koje se šire u prostor.
cirkonij → zirconium
Cirkonij je 1789. godine otkrio Martin Heinrich Klaproth (Njemačka). Ime mu potječe od sirijske riječi zargun za zlatnu boju. To je sjajni, tvrdi, srebrni metal na čijoj se izloženoj površini stvara oksidni film. Prilikom zagrijavanja lako se spaja i s ugljikom, i s kisikom, i s dušikom. Metalni prah se sam zapali na zraku, naročito na povišenim temperaturama. Otporan je na koroziju, lužine i kiseline. Glavne su mu rude cirkon (ZrSiO4) i badelit (ZrO2). Slabo apsorbira neutrone pa se upotrebljava kao obloga gorivih elemenata u nuklearnom reaktoru. Nuklearne elektrane troše preko 90 % proizvodnje cirkonija. Koristi se za proizvodnju poludragog kamenja, supervodiča, pri proizvodnji stakla i keramike, kao i za uklanjanje tragova kisika i dušika iz vakuum cijevi.
Hitin → Chitin
Hitin je linearni polisaharid sastavljen od dugih nizova 2-acetamido-2-deoksi-ß-D-glukana (N-acetil D-glukozamin) povezanih (1›4)-ß-glikozidnom vezom. Struktura hitina slična je celulozi, od koje se razlikuje jedino po tome što je hidroksilna skupina (-OH) na drugom ugljikovu atomu glukoze zamijenjena acetiliranom amino skupinom (–NH–CO–CH3). Hitin je glavni sastojak čvrstog vanjskog oklopa, kukaca, rakova i pauka. Također se može naći i u staničnim stijenkama nekih gljiva i algi. Nakon celuloze, hitin je drugi najčešći biopolimer u prirodi. Netopljiv je u vodi, organskim otapalima, slabim kiselinama i lužinama.
Dipeptid → Dipeptide
Dipeptid je organski spoj nastao povezivanjem dviju aminokiselina peptidnom vezom. Iz dvije aminokiseline mogu nastati četiri različita dipeptida ovisno o tome koja skupina aminokiseline sudjeluje u stvaranju peptidne veze. Primjerice, glicin (Gly) i alanin (Ala) mogu dati dva simetrična dipeptida (GlyGly i AlaAla) i dva asimetrična (GlyAla i AlaGly). Dipeptidi ime dobivaju tako da formulu čitamo od N-kraja do C-kraja.
Citiranje ove stranice:
Generalić, Eni. "Metalna veza." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Hrvatski
