Enzimi su biokemijski katalizatori koji po svom sastavu spadaju u grupu globularnih (klupčastih) proteina. Enzimi su specifični katalizatori i svaki enzim katalizira jednu reakciju ili skupinu srodnih reakcija. Molekule koje sudjeluju u reakciji (supstrat) veže se na specifično aktivno mjesto na molekuli enzima stvarajući kratkoživući intermedijer: to jako, ponekad i za faktor 1020 ubrzava reakciju u smjeru nastajanja produkta. Određeni enzim može sudjelovati i u sintezi i u razgradnji određene tvari.
Sekundarni alkohol onaj je alkohol u kojem je hidroskilna skupina vezana na onaj ugljikov atom koji je ujedno vezan na još dva susjedna ugljikova atoma.
Solvatacija je proces vezanja molekula otapala na ione ion-dipolnom vezom. Specijalni slučaj solvatacije kada je otapalo voda, naziva se hidratacija.
Epoksi smole jesu termostabilni polimeri dobiveni kopolimerizacijom epoksida s fenolima (npr. epiklorhidrina s bisfenolom A). Sadrže etersku vezu (-O-) i tvore čvrstu, umreženu polimernu strukturu. Epoksi smole su žilave, otporne na korozivne kemikalije i imaju dobra dielektrična svojstva. Zbog dobre adhezivnosti upotrebljavaju se u proizvodnji ljepila i lakova. Obično dolaze kao dvokomponentne smjese koje očvrsnu kad se pomiješaju.
Fajansova pravila, koja je formulirao američki kemičar poljskih korijena Kazimierz Fajans (1887-1975), pomažu u procjeni udjela ionske u kovalentnoj vezi kao posljedice polarizacije iona. Kovalentni karakter je to vjerovatniji:
1. ako je naboj iona velik
2. ako je pozitivni ion mali, a negativni velik
3. ako pozitivni ion nema u vanjskoj ljusci konfiguraciju plemenitog plina
Masti su esteri glicerola i dugolančanih karbonskih kiselina (viših masnih kiselina). Primarna uloga masti u ljudskom organizmu jest uloga energetskog izvora (iz njih se dobije dvaput više energije nego iz ugljikohidrata). Masti mogu biti zasićene ili nezasićene. Zasićene masti uglavnom su u čvrstom stanju pri sobnoj temperaturi (maslac, mast, loj) dok su nezasićene uglavnom tekućine (ulja).
Nezasićene masti obično su biljnog porijekla, iako i riblja ulja također mogu imati visok postotak nezasićenih masnih kiselina. Biljna ulja mogu se očvrsnuti hidrogenacijom, tj. adicijom vodika na dvostruke veze. Hidrirana biljna ulja su često prisutna u margarinima.
Hidrolizom masti s natrijevim hidroksidom nastaje glicerol i sapun (mješavina natrijevih soli viših masnih kiselina).
Slobodni radikali jesu visokoreaktivni molekularni fragmenti koji imaju jedan ili više nesparen elektron. Mogu nastati fotolizom ili pirolizom kada se prekine veza bez stvaranja iona. U formulama, slobodni radikali se obično označavaju točkom (·CH3, ·SnH3, ·Cl). Slobodni radikali sudjeluju kao inicijatori ili intermedijeri u reakcijama oksidacije, fotolize i polimerizacije.
Pojam terminalni kraj u kemiji označava kraj polimerne molekule i točku u kojoj se elektronske veze mogu lako uspostaviti i isto tako lako puknuti.
Tercijarni alkoholi su alifatski alkoholi u kojima je hidroksilna skupina (-OH) vezana na tercijarni ugljikov atom.
Generalić, Eni. "Metalna veza." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav